TROŠIMO ZA TREĆINU VIŠE ANTIBIOTIKA: Tokom pandemije masovnija upotreba lekova, pa su učestalija i njihova neželjena dejstva
OD početka epidemije kovida upotreba antibiotika povećana je za 30 do 35 odsto. Zbog toga je bio veći i rizik od najčešće neželjene posledice ovih lekova - antibiotskog kolitisa (upale sluznice creva), pogotovo u situaciji kada je već svaki treći pacijent sa kovidom kao prvu, a često i jedinu manifestaciju ove bolesti, imao gastroenterološke probleme kao što su dijareja, mučnina i povraćanje.
Pacijenti u bolnicama nekada dobijaju i više vrsta antibiotika / Foto Tanjug
Profesor dr Petar Svorcan, direktor KBC "Zvezdara", koja je u više navrata gotovo godinu dana bila u kovid-sistemu, kaže da gastroenterološki problemi kao manifestacija kovida 19, nisu bili fatalni kao pulmološke ili vaskularne komplikacije ove zarazne bolesti. Među 7.000 lečenih u "Zvezdari" nijedan pacijent nije preminuo od gastroenteroloških komplikacija.
- Činjenica je, ipak, da je primena antibiotika kod lečenih od kovida povećana za trećinu i da su pacijenti, zbog težine kliničke slike, dobijali i po dva ili tri antibiotika - kaže dr Svorcan.
Profesor dr Miodrag Krstić, predsednik Udruženja gastroenterologa Srbije, kaže da je oko 25 odsto ljudi koji su sistemski uzimali antibiotike, a morali su po protokolu lečenja kovida, razvilo neželjena dejstva. Ali, i da nisu retke zloupotrebe ove grupa lekova, od primarnog do najvišeg, tercijalnog nivoa zdravstvene zaštite, što za posledicu ima razvijanje otpornosti bakterija na medikamente iz ove grupe.
- Kod 10 do 15 odsto pacijenata na antibiotskoj terapiji javljaju se dijareje, a najteže su one izazvane klostridijom - kaže prof. Krstić. - Nema grada u Srbiji i na svetu gde u bolnicama nije bilo klostridije, koja u visokom procentu dovodi do fatalnog ishoda. Ne postoji apsolutno sigurno sredstvo koje može da pomogne. Upotreba adekvatnog probiotika za 50 odsto smanjuje rizik od pojave klostridije, ali nije efikasan svaki od oko 100 probiotskih preparata registrovanih u Srbiji, već samo oni sa probiotskom gljivom saharomicis bulardi. Problem je što ne može svaki pacijent da stigne do gastroenterologa, kojih je u Srbiji oko 200, pa je odgovornost na izabranim lekarima.
DIJAGNOSTIKA
PROFESOR Krstić i prof. Svorcan upozoravaju da će se posledice pandemije tek videti, zbog toga što je veliki broj pacijenata sa gastroenterološkim problemima već duže od godine u drugom planu.
- Te bolesti nisu nestale, samo nisu otkrivane zbog preusmeravanja zdravstvenih kapaciteta za kovid - kaže prof. Krstić.
- Podaci pokazuju da je na nivou EU dijagnostikovano za čak 53 odsto slučajeva hepatitisa C manje, zbog nedostupnosti zdravstvene zaštite.
Preporučujemo
IZAZOV OVOG VEKA: Doktorka Sanja Milovanović o antibioticima i korona virusu
16. 04. 2021. u 11:43
DIREKTORKA RFZO ISTIČE: Zbog korone potrošeno i do 10 puta više pojedinih antibiotika
28. 03. 2021. u 08:41
LEČENjE KORONE U KUĆNIM USLOVIMA: Ovi antibiotici nisu efikasni u borbi protiv virusa
25. 01. 2021. u 19:09
HRVATSKOJ STIGLA PORUKA IZ IZRAELA: Potpuno prekinite diplomatske odnose sa Teheranom
AMBASADOR Izraela u Hrvatskoj Gari Koren pozvao je zvanični Zagreb da prekine diplomatske odnose s Teheranom i sprovede bezbednosne provere osoblja iranskog diplomatskog predstavništva u Hrvatskoj jer bi, kaže, među njima moglo biti "špijuna" Revolucionarne garde koja se u EU smatra terorističkom organizacijom.
06. 03. 2026. u 09:10
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
"SVE SAM TO PROŠLA SA SAŠOM" Suzana potresena zbog Zorice: "Kancer kao da je zarazna bolest, ne znam od čega je operisana"
VEČERAS se u Sava Centru održava prvi od tri koncerta Marije Šerifović u 2026. godini.
06. 03. 2026. u 20:27
Komentari (0)