NANOČESTICAMA UBIJAJU KANCER: " Naši naučnici rade na novim materijalima za lečenje onkoloških bolesnika

PRECIZNO praćenje delovanja terapije kod onkoloških pacijenata nije nimalo lako, naročito ako se uzme u obzir brzina kojom se razvijaju agresivni tipovi kancera.

НАНОЧЕСТИЦАМА УБИЈАЈУ КАНЦЕР:  Наши научници раде на новим материјалима за лечење онколошких болесника

Foto: Depositphotos

Istraživači uključeni u PRECAST projekat, koji finansira Fond za nauku Srbije, radi na stvaranju novih materijala nanometarskih dimenzija, koje bi imali sposobnost da naciljaju rak mozga i selektivno isporuče lek u obolelo tkivo. Nova metoda će omogućiti da se, uz pomoć magnetne rezonance, već nakon prvog tretmana utvrdi da li su nanomaterijali uspešno stigli u željeno tkivo kancera, a smanjiće pojavu neželjenih efekata na zdravo tkivo.

SLOŽEN PROJEKAT

- ISTRAŽIVANjE iz oblasti konstrukcije i površinske modifikacije nanomaterijala radimo na Institutu "Biosens" Univerziteta u Novom Sadu - kaže naš sagovornik.

- Deo istraživanja, vezanih za ispitivanje osobina dobijenih nanočestica se radi na Tehnološko-metalurškom fakultetu. Radi se o veoma složenom projektu za koji su neophodni različiti, često i veoma skupi instrumenti.

U razgovoru, za "Novosti", prof. dr Nikola Knežević, rukovodilac projekta sa instituta "Biosens" Univerziteta u Novom Sadu, otkriva da su u pitanju silikatni nanomaterijali, istog sastava kao zrnca peska. Sfernog su oblika, oko hiljadu puta manja od zrnca peska, dok je polovina zapremine nanočestica prazna. Praznine su pravilno raspoređene, u obliku pčelinjeg saća.

INOVACIJA Prof. dr Nikola Knežević, Foto Privatna arhiva

- Poroznu strukturu nanočestica mi konstruišemo pomoću posebnih deterdženata u postupku sinteze, pri čemu se molekuli deterdženta u vodenom rastvoru samoorganizuju kao sitne kapljice ulja u vodi - objašnjava profesor Knežević.

- Pri dodatku silikatnih reagenasa, nastaju silikatne nanočestice oko tih "kapljica" deterdženta. U šupljine unosimo različite lekove ili druge molekule, koji mogu pomoći u terapiji ili snimanju raka magnetnom rezonancom.

Foto: Depositphotos

Profesor Knežević ističe da se nakon punjenja lekom, šupljine mogu zatvoriti, pri čemu lekovi ostaju "zarobljeni" u prazninama. Nanomaterijal se može dizajnirati tako da dolazi do njegove akumulacije u tkivu raka i otpuštanja leka samo prilikom ulaska u obolelo mesto.

PRVI TIM U SRBIJI

ZAHVALjUJUĆI ovom projektu, prvi put u Srbiji je osnovana istraživačka grupa koja se bavi konstrukcijom poroznih silikatnih nanočestica za primenu u terapiji raka.

Osim profesora Kneževića, inače hemičara po struci koji je doktoriao na državnom Univerzitetu u Ajovi, u timu su i dr Ivana Gađanski, istraživač sa doktoratom iz oblasti neuronauka sa Maks Plank Instituta u Nemačkoj, studentkinje doktorskih studija - Kristina Živojević, Minja Mladenović i Mirjana Mundžić, sa Instituta "Biosens". U timu je i dr Ivona Janković Častvan, sa Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Naučnici su do sada uspeli da naprave nanočestice koje su pokazale sposobnost da otpuste znatno veću količinu leka u slabo kiselim uslovima, kakvi inače vladaju u većini tkiva tumora. Ovi prvi rezultati su uspešno demonstrirani pri tretmanu ćelija raka i nedavno objavljeni u međunarodnom časopisu Pharmaceutics.

Foto: Depositphotos

- Istraživački rad se nastavlja ka konstruisanju odgovarajućih nanočestica koje bi se mogle pratiti magnetnom rezonancom, a zatim i primeniti za ciljanu terapiju raka - kaže profesor Knežević.

- Prednost primene poroznih silikatnih nanočestica je i što se one mogu smatrati nanometarskim kapsulama za lek čiju površinu možemo modifikovati po želji, prilagoditi za primenu u terapiji različitih tipova raka.

Naši naučnici imaju veliku podršku od saradnika iz Wageningen Univerziteta u Holandiji i iz Triniti koledža u Irskoj. Kolege iz Holandije će im pomoći prilikom preliminarnih testiranja materijala magnetnom rezonancom, a predviđeno je da se u Irskoj rade pretklinička ispitivanja nanomaterijala na miševima.

- Posebnu zahvalnost dugujem kolegama iz inostranstva, koji su oni voljni da ulože i sopstvena sredstva, u cilju realizacije naše istraživačke saradnje i bez formalnog učešća na PRECAST projektu - kaže profesor Knežević.

On naglašava da je veoma značajna podrška Fonda za nauku, navodeći da mu je, ovim projektom omogućeno da u Srbiji nastavi sa istraživanjima kojima se bavio u SAD, Španiji i Francuskoj i prenese iskustvo mlađim kolegama.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

BURA SE NASTAVLJA! Da li je moguće? Evo šta će biti sa ATP listom posle sramnog kažnjavanja Sinera koji je priznao doping