ADVOKAT IGOR ISAILOVIĆ: Slučaj "Generalštab" kao loša poruka administraciji
POČETAK suđenja u slučaju "Generalštab" izazvao je veliku pažnju javnosti. Ostalo je mnogo toga nejasno, pogotovu kada je reč o tome da li je i ko pribavio korist, odnosno kome je načinjena šteta i kakva je uloga administracije u ovakvim situacijama i eventualne proceduralne greške.
Foto: Printskrin
O tome smo razgovarali sa advokatom Igorom Isailovićem.
Slučaj "Generalštab", koliko je javnost mogla da razume, ne odnosi se na pribavljanje protivpravne imovinske koristi niti nanošenje štete, već na određene tehničke i proceduralne propuste u radu državnih organa. Ako je to tačno, kakvu poruku ovakav pristup šalje državnim službenicima i koliko on dugoročno može da utiče na efikasnost i funkcionisanje državne administracije?
- Bez ulaska u bilo koji konkretan predmet ili postupak, važno je govoriti o principima. Ako se u sistemu uspostavi praksa da se proceduralni propusti tretiraju kao pitanje krivične odgovornosti, čak i kada nema korupcije, koristi ili svesne zloupotrebe, tada se državnoj administraciji šalje poruka da je administrativni rizik potencijalno krivični rizik. To neminovno menja ponašanje službenika i način na koji se donose odluke.
Kako se ta poruka konkretno odražava na svakodnevni rad državnih službenika ?
- Državni službenici, kao i svi drugi akteri u sistemu, racionalno reaguju na rizik. Kada postoji strah da i tehnička greška može imati krivične posledice, dolazi do povlačenja, odlaganja i izbegavanja donošenja odluka. Potpisivanje se doživljava kao opasnost, a nečinjenje kao bezbedna strategija. To vodi ka dodatnom usporavanju ionako složene administracije.
Da li se time jača zakonitost u radu državnih organa ?
- Formalno - da, ali suštinski - ne. Zakonitost se svodi na puko poštovanje procedure, bez razmatranja svrhe propisa. Umesto razumnog i savesnog tumačenja normi, dobija se mehničko postupanje, uz stalno traženje dodatnih mišljenja i saglasnosti. Diskreciono odlučivanje, koje je nužno u složenim upravnim situacijama, praktično nestaje.
Kakav je širi sistemski efekat takvog pristupa ?
- Širi efekat je stvaranje defanzivne administracije. Kompleksni predmeti se odlažu, "šetaju" između institucija ili se uopšte ne pokreću. Administracija prestaje da bude instrument razvoja i postaje faktor zastoja, posebno u oblastima,koje zahtevaju koordinaciju, brzinu i odlučnost, poput velikih infrastrukturnih i investicionih projekata.
Da li je ovaj fenomen poznat u teoriji javne uprave ?
- Da, i to vrlo dobro. U teoriji se govori o takozvanom chilling effect-u, odnosno efektu zastrašivanja. To je situacija u kojoj strah od odgovornosti ne proizilazi iz same norme, već iz načina na koji se ona primenjuje. Kada se ne pravi jasna razlika između upravne, disciplinske i krivične odgovornosti, sistem se sam blokira.
Kako bi, po vašem mišljenju, trebalo da izgleda zdrav balans odgovornosti u državnoj upravi ?
- Balans podrazumeva jasno razgraničenje. Proceduralni propusti i tehničke greške treba da se rešavaju kroz upravne i disciplinske mahanizme. Krivično pravo mora ostati rezervisano za situacije u kojima postoji korupcija, pribavljanje koristi ili svesna zloupotreba položaja. Sve drugo vodi preteranoj kriminalizaciji administrativnog rada.
Koja je, po vašem mišljenju, najopasnija dugoročna posledica tog trenda ?
- Najopasnija posledica nije samo sporost sistema, već stvaranje kulture nečinjenja. Kada se pasivnost percipira kao racionalan i bezbedan izbor, država gubi kapacitet da planira, odlučuje i sprovodi javne politike. To je dugoročno ozbiljna prepreka razvoju.
Koja bi bila vaša ključna poruka donosiocima odluka i kreatorima javnih politika ?
- Bez osvrta na konkretne slučajeve, poruka je jednostavna: odgovornost mora biti realna, razumna i predvidiva. Država koja želi efikasnu upravu mora zštititi zakonito, savesno i dobronamerno postupanje svojih službenika. U suprotnom, rizikuje da sama postane kočnica sopstvenog razvoja.
Preporučujemo
PLjUSAK VREBA: Vreme danas pretežno sunčano i toplo, temperatura ide preko 30 stepeni
08. 06. 2026. u 00:00
RHMZ IZDAO HITNO UPOZORENjE: Preokret u nekoliko sati, pogledajte šta nas čeka danas
07. 06. 2026. u 07:31
PLjUSKOVI I GRMLjAVINA JOŠ SU SA NAMA: Temperatura ide do 29 stepeni posle jutarnje kiše
07. 06. 2026. u 00:00
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
MAĐAR IZAŠAO NA BALKON DA POZDRAVI NAROD: Doživeo veliki šok i neprijatnost (VIDEO)
AKTUELNI premijer Mađarske Peter Mađar, doživeo je veliku neprijatnost prilikom obraćanja građanstvu.
07. 06. 2026. u 12:19
"AKO KORISTIŠ MEGAFON, ONDA TO NEMOJ NAZIVATI PISMOM" Peskov oštro o Zelenskom: Da je zaista želeo da ga preda Putinu, mogao je to da učini
DA je Vladimir Zelenski zaista želeo da preda pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, mogao je to jednostavno da učini, bez javnog objavljivanja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
07. 06. 2026. u 13:37
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)