MAPA STRAVE: Srbe mučili u 322 logora širom Bosne

S. MIŠLjENOVIĆ

02. 02. 2023. u 10:00

REPUBLIČKI centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, posle višegodišnjeg rada utvrdio je postojanje 322 mesta zatočenja u BiH u kojima su protivpravno zatvarani civili i pripadnici Vojske RS u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, a mapa logora se može pogledati na sajtu Centra.

МАПА СТРАВЕ: Србе мучили у 322 логора широм Босне

Ilustracija V. N.

- Reč je o preliminarnim rezultatima za preratne opštine Bihać, Bosanska Krupa, Bratunac, Brod, Vlasenica, Derventa, Doboj, Zvornik, Modriča, Orašje, Odžak, Srebrenica, Ugljevik i Šamac, kao i za Sarajevo - pet gradskih i pet prigradskih opština - rekao je direktor Republičkog centra Milorad Kojić.

On je najavio da će se u narednom periodu mapirati i mesta zatočenja u banjalučkoj Krajini, zapadnoj Krajini, severoistočnoj Bosni, srednjoj Bosni, gornjem Podrinju, kao i u Hercegovini. Kaže da nije isključeno da postojeći podaci budu naknadno dopunjeni s obzirom na to da je reč o preliminarnim rezultatima.

Istakao je da treba imati na umu neke specifičnosti koje su pratile celi posao oko mapiranja mesta zatočenja, a pre svega činjenicu da neke od lokacija nisu nazvane onako kako se danas zovu, da su pojedini objekti u međuvremenu srušeni, kao i to da na terenu, zbog objektivnih okolnosti, za neka mesta nije bilo moguće sa sigurnošću označiti tačnu mikrolokaciju.

- Važno je napomenuti i to da tačan broj zatočenika, zasad, nismo utvrđivali jer brojni su primeri da su ljudi zatvarani i na nekoliko lokacija, premeštani, skrivani od Međunarodnog komiteta Crvenog krsta - pojasnio je Kojić.

Milorad Kojić, Foto D. Pozderović

Prema njegovim rečima, kao što je to bio i slučaj dosad, Centar se u radu vodio zvaničnim dokumentima i bazama u posedu ove institucije.- Ovde govorimo o službenim izveštajima, izjavama svedoka, medicinskoj dokumentaciji, dokumentaciji MKCK, kao i podacima neprijateljskih snaga tokom rata, odnosno tzv. Armije BiH, HVO i Hrvatske vojske, kao i presudama pred domaćim pravosuđem.

Govoreći o pojedinostima svedočenja zatočenika, Kojić je rekao da je reč o pravoj golgoti kroz koju su ljudi prošli, a da su načini zlostavljanja, kako fizičkog, tako i psihičkog, nešto što zdrav ljudski um nije u stanju ni da zamisli:

- Osim što su bili mučeni glađu, žeđu, izlaganju ekstremno visokoj i niskoj temperaturi, terani da jedu vlastiti izmet, pa čak i delove tela, mučitelji su zatvorenike nagonili da se uzajamno zlostavljaju, i to na sve moguće načine, zatvarali su ih u kaveze sa životinjama, bacali sa visokih zgrada, dok su prebijanja, sakaćenja i ubistva bili njihova svakodnevica.Prema rečima Kojića, ono što je ljude držalo u životu, kako su navodili u svedočenju, jeste to da su, ipak, imali nadu da će preživeti onda kada ih registruje Crveni krst.

- Imali smo slučajeva da je na pojedinim mestima bio zatvoren samo jedan čovek, što nije značilo da je tortura manja. Do njih nikada nije došao Crveni krst, tako da su dželati, bukvalno, radili šta su hteli sa tim ljudima.

Ilustracija V. N.

Centar je došao i do podatka o postojanju takozvanih pokretnih logora, kao što je to bio slučaj u selu Žeravac, opština Derventa, gde su logoraši držani u kamionima i autobusima, kao i u naselju Hrasnica, opština Ilidža, gde su bili zatvoreni u kontejneru za skladištenje južnog voća.

- Sve ove ljude - a kroz neviđene torture su prolazile žene, deca, stariji i nemoćni, zarobljeni pripadnici Vojske RS, kao i oni koji su "pokupljeni" sa ulica, radnih mesta - zarobljavanje je trajno promenilo, i fizički i psihički - apostrofirao je Kojić teške posledice.

KLANICA U SARAJEVU

PREMA podacima Centra, u periodu od 1992. do 1995. godine na hiljade Srba zatvoreno je bez jasnog povoda, a zatvorenici su pretrpeli najteže nasilje u zatvoru, isključivo zbog svoje nacionalnosti. Jedan od specifičnih aspekata ove kampanje terora bilo je stvaranje ogromne mreže privatnih zatvora u kojima su počinjena najgora zlodela (ritualna mučenja i grupna silovanja). Uspostavljen je preliminarni spisak od 214 logora i mesta zatočenja za Srbe. U Sarajevu je ubijeno skoro 3.000 srpskih civila, a gotovo 1.700 je teško ranjeno.

Većina (dve trećine) mrtvih i ranjenih nije bila u vezi sa ratnim dejstvima, već sa zločinačkim delima.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!