SA NEBA SLETEO U VOĆNJAKE I MASLINJAKE: Penzionisani Pilot Josip Malnar (76) posle vojne karijere bavi se ekološkom poljoprivredom
BOGATSTVO Josipa Malnara, pilota JNA, nije samo u vojnoj karijeri dugoj 35 godina već i u tome što je poslednje 32 godine posvetio izučavanju gajenja voća, povrća i cveća na prirodni način. I u osmoj deceniji podiže voćnjake i maslinjake. Oslanja se na tradiciju, na naše pretke koji su mudro negovali zemlju kako bi dala što veće prinose, ali i na najsavremenijim otkrićima koja mu pomažu da dobije hranu bez učešća hemije.
Josip Malnar / Foto Privatna arhiva
Letenje je bilo njegov život, sve dok se nije penzionisao, i to, kako kaže, u poslednji čas. Ponosan je na činjenicu da je u penziju otišao 1989, pre nego što će početi ludilo koje nikome nije dobro donelo. Rođen je u Zagrebu, školovao se za oficira u Mostaru i Zadru, a službovao u Kraljevu, Skoplju, Beogradu i Nišu.
- Ne mogu reći da sam pouzdano znao šta će nam se desiti, ali sam naslućivao. Shvatio sam da je vreme da odem iako je pilotiranje za mene bilo život. Tokom karijere upravljao sam na osam tipova aviona, a poslednji je bio MI21, koji je i sam nedavno otišao u penziju - priča Josip.
Njegova majka Marija bila je iznenađena kada joj je saopštio da se prijavio za Vojnu gimnaziju u Mostaru i da je primljen. Dok je karijera išla uzlaznom putanjom, tokom predaha od letenja, Josip je radio na formiranju i vođenju vojnih biblioteka svuda gde je službovao.
Zato je i znao da mu penzija neće teško pasti jer je od onih koji vole da čitaju i uče tokom celog života. Sve što je naučio od oca Pavla, koji je imao svoj vinograd u okolini Daruvara, zaintrigiralo ga je da se u trećem dobu i sam tome posveti.
Svoje voćnjake Malnar nema, ali pomaže drugima kod podizanja, održava masline na hrvatskim ostrvima, posvećen je širenju misije o ekološkoj poljoprivedi i pristalica je homeopatskog uzgoja.
- Najjednostavnija i najpristupačnija biljka nam je kopriva, zato je treba saditi u lejama sa povrćem, baš kao što su naše bake gajile neven da bi oterale štetočine - savetuje Josip.
Otkriva nam i da malo ko u Srbiji zna da jedna biljka nosi naš genetski kod i da je to nacionalna biljka - valerijana. Ona je dragocena jer podiže temperaturu za četiri stepena, pa šteta od mraza na biljkama može da se popravi rastvorom ove biljke.
- Naše bake poklanjale su je kao amajliju svojim sinovima kada su odlazili u rat. Ona ih je štitila tako što ih je zapravo grejala - tvrdi Malnar.
Preporučujemo
KONKURS ZA NAJBOLjI PUTOPIS: Ako ste stariji od 60 i volite da pišete - pošaljite priču
10. 02. 2022. u 09:20
MEDVEDEV BRUTALNO ZAPRETIO UKRAJINI, FRANCUSKOJ I BRITANIJI: Rusija bi morala odgovoriti nuklearnim udarom
ZAMENIK predsednika ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev zapretio je da bi Rusija mogla upotrebiti taktičko nuklearno oružje protiv Ukrajine, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva ukoliko bi Pariz i London Kijevu pružili nuklearnu tehnologiju.
24. 02. 2026. u 13:45
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)