SLAVA U ČAST KRALJA KTITORA: Služba u Milutinovim zadužbinama

D. Z.

13. 11. 2021. u 09:37

MANASTIR Gračanica, jedna od najvećih srpskih svetinja, obeležio je juče svoju ktitorsku slavu, Svetog kralja Milutina.

СЛАВА У ЧАСТ КРАЉА КТИТОРА: Служба у Милутиновим задужбинама

Gračanica, Foto D. Zečević

Zbog epidemioloških mera, liturgiji koju je služio vladika raško-prizrenski Teodosije, prisustvovalo je manje vernika nego prethodnih godina, ali je je molitva bila u ime svih sa verom u spas srpskog naroda.

- Možemo da budemo ponosni na današnji dan. Iako okupljeni u manjem broju, naša molitva je uzišla pred presto Gospodnji. Molimo se Bogu da sačuva ovaj narod i svetinje - besedio je vladika Teodosije.

On je istakao i da kralj Milutin nije znao za granice, već je znao da je crkva jedna i da danas zahvaljujući vernicima Gračanica i ostale zadužbine kralja Milutina žive širom Kosova i Metohije, i da će tako i biti.

- Igumanija Teodora i sestrinstvo ulažu veliki trud da ova svetinja živi i svi poklonici mogu da dođu i da dušu svoju napoje blagodaću Božjom - dodao je episkop Teodosije podsećajući da osim Gračanice, ktitorsku slavu obeležava i još oko 40 svetinja u Srbiji i Severnoj Makedoniji.

Bogorodica Ljeviška, Foto D. Zečević

Ktitorska slava obeležena je i u Bogorodici Ljeviškoj u Prizrenu. Liturgiji je prisustvovalo nekoliko desetina vernika sa KiM i iz centralne Srbije, a služio je jerej Aleksandar Mitrović iz Vranja sa starešinom ove svetinje Vladanom Vukomanovićem i parohom prizrenskim Jovanom Radićem.

Utkao dušu

NA ovaj praznik iskazujemo blagodarnost velikom ktitoru koji je podigao više od 40 crkava i manastira, a među njima i biser naše kulture, manastir Gračanicu. Kralj Milutin je srpsku dušu utkao u manastire. Oni su nikli na našoj svetoj zemlji i opominju da mi ovde moramo da ostanemo i opstanemo - rekao je u Gračanici Dejan Pavićević iz Kancelarije za KiM.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna