BEOGRAD DOBIJA JOŠ JEDNO DELO SLAVNOG RUSKOG VAJARA: Rukavišnjikov uređuje park na mestu sadašnje marine Dorćol

Новости онлине

16. 03. 2021. u 11:15

RUSKI vajar Aleksandar Rukavišnjikov biće zadužen za uređenje konceptualnog parka na prostoru „Marine Dorćol”, koji će se nalaziti u blizini nekadašnje termoelektrane gde će biti preseljen Muzej Nikole Tesle.

БЕОГРАД ДОБИЈА ЈОШ ЈЕДНО ДЕЛО СЛАВНОГ РУСКОГ ВАЈАРА: Рукавишњиков уређује парк на месту садашње марине Дорћол

Foto: I. Marinković

U parku će se nalaziti skulpture koje će Rukavišnjikov raditi zajedno sa mladim vajarima iz Srbije i drugih zemalja sveta, dogovoreno je danas u Moskvi na sastanku Rukavišnjikova i delegacije Beograda.

Delegaciju Beograda, koja boravi u dvodnevnoj poseti ruskoj prestonici, predvodi zamenik gradonačelnika Goran Vesić, koji je podsetio da je Rukavišnjikov autor spomenika Stefanu Nemanji na Savskom trgu u Beogradu.

– Razgovarali smo o novom projektu koji će raditi u Beogradu, a to je uređenje konceptualnog parka po ugledu na park Guelj u Barseloni – preneo je Vesić novinarima nakon sastanka.

Dogovoreno je, kaže, da to bude prostor površine oko 6,6 hektara ispred stare termoelektrane „Snaga i svetlost” na Dorćolu.

– U narednih mesec-dva usvojićemo plan detaljne regulacije za taj deo grada. Počećemo da radimo linijski park na mestu gde je nekada išla pruga, a kada je u pitanju termoelektrana „Snaga i svetlost”, zajedno sa Vladom Srbije započećemo njenu rekonstrukciju kako bi tu bio premešten Muzej Nikole Tesle – rekao je Vesić.

Foto: P. Mitić

Podsetio je da se sadašnji Muzej Nikole Tesle u Krunskoj ulici nalazi na 300 kvadrata i da ima više od 120.000 posetilaca godišnje, a da će se, kada bude premešten u objekat stare termoelektrane, prostirati na skoro 10.000 kvadrata.

– Ispred muzeja biće urađen park do reke. Posebno sam srećan što je Rukavišnjikov predložio da taj park radi sa mladim srpskim, ruskim i vajarima iz drugih zemalja sveta, tako da to neće biti samo njegovo već i delo tih mladih vajara koji će na taj način moći mnogo toga da nauče – rekao je Vesić.

Pojasnio je da će u parku biti postavljene savremene skulpture, potpuno drugačije od spomenika Stefanu Nemanji na Savskom trgu.

– Mislim da će se naši ljudi koji Rukavišnjikov rad upoznaju samo posmatrajući spomenik Stefanu Nemanji iznenaditi, jer on je zaista veliki vajar koji ima vrlo širok dijapazon interesovanja i veoma je uspešan u pravljenju različitih skulptura – rekao je Vesić.

On je naveo je da Rukavišnjikov imao nameru da otvori svoju akademiju u Beogradu.

– Verujem da će to pomoći da naši vajari uče od jednog od najboljih na svetu, da postanu još bolji, te da u našoj zemlji mogu da steknu svetsko obrazovanje koje do sada nisu mogli – rekao je Vesić.

Rukavišnjikov je izrazio zadovoljstvo što će zajedno sa mladim vajarima biti zadužen za uređenje parka i dodao da još uvek ne zna kako će skulpture izgledati i kojih će dimenzija biti, ali da mu je drago što će park biti blizu Dunava.

– Uvek je prijatno kada je park u blizini vode – rekao je Rukavišnjikov.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (1)

KAKAV ŠOK! Srbija ostala bez četvrtfinala Svetskog prvenstva! Naše rukometašice izgubile od Crne Gore i to kako!