SEKU I PO PRIVATNIM IMANJIMA: Državne šume na teritoriji grada smanjene, nesavesni se često late sekire u Barajevu, Mladenovcu, Sopotu...
POVRŠINA državnih šuma na teritoriji Beograda od početka godine smanjena je za 112 metara kubnih, dok je u privatnim čak pet puta više stabala bespravno posečeno.
Mnogo ima ilegalne seče
Nesavesni sugrađani, radi sakupljanja drva za ogrev, najčešće se odlučuju da opustoše biljne oaze u prigradskim opštinama Barajevo, Mladenovac, Sopot i Obrenovac. Međutim, iako se svake godine nadležne institucije, ali i privatni vlasnici suočavaju sa nelegalnom sečom drveća, podaci iz prethodne decenije pokazuju da se njihov broj ipak redukovao.
- Iako su beogradske šume pristupačne i okružene naseljima, reč je o minornim količinama, ali i pored toga osuđujemo svaku neosnovanu seču, makar i jednog stabla. Kada analiziramo poslednjih deset godina, količina bespravno posečenog drveća na teritoriji prestonice se konstantno smanjuje - objašnjavaju, za "Novosti", iz JP "Srbijašume". - Razlozi su prelazak na druge vrste grejanja, smanjenje broja stanovnika u seoskim domaćinstvima, pojačana kontrola prometa i rad čuvarske službe u državnim šumama.
Sekretarijat za poslove Komunalne milicije je od 1. januara do 15. oktobra evidentirao ukupno 117 kontrola u vezi sa nelegalnom sečom drveća na teritoriji Beograda. Primljeno je ukupno 106 prijava, a obavljeno je i 11 samostalnih postupanja. Prilikom navedenih kontrola, izdato je 11 prekršajnih naloga, deset je prosleđeno nadležnom organu radi preduzimanja mera iz okvira njegove nadležnosti, a izdato je i jedno usmeno naređenje.
NAJVIŠE PRIJAVA NA ČUKARICI
PREMA evidencijama Gradskog sekretarijata za poslove Komunalne milicije, najviše prijava od početka godine do sredine oktobra bilo je na teritoriji opštine Čukarica, i to 24, zatim slede Novi Beograd 17, Zvezdara 12, Palilula i Zemun po deset, Savski venac devet, Voždovac i Rakovica po šest.
Udaru motornih testera izloženije su privatne šume, a kako su nam rekli u ovom preduzeću, seča vlasničkih stabala je posledica nerešenih imovinskih pitanja, loših rodbinskih i komšijskih odnosa. S druge strane, o državnim šumama se intenzivnije brinu čuvari JP "Srbijašume" uz pratnju šumarskih inspektora i pripadnika MUP.
- Javno preduzeće "Srbijašume" zaduženo je isključivo za čuvanje državnih šuma, a u privatnim šumamama, kada je reč o bespravnoj seči, možemo samo da izvršimo procenu štete nakon što nas vlasnik o tome obavesti - kažu u ovom preduzeću.
Nesavesni sugrađani se late sekire pretežno u prigradskim opštinama Barajevo, Mladenovac, Sopot i Obrenovac, što je i razumljivo, s obzirom na to da veliki broj stanovnika koji žive u seoskim domaćinstvima koristi drva za grejanje.
HRAST NAJČEŠĆA META
NA meti nesavesnih stanovnika prestonice najviše se nalaze različite vrste hrastova, kao što su cer, hrast kitnjak, hrast lužnjak, zatim bagrem, a u područjima uz veće reke u pitanju su topola i vrba.
Preporučujemo
KAŽNjEN SA 250.000 DINARA: Bespravna seče u Nacionalnom parku „Fruška gora“
30. 09. 2020. u 13:42
ZAKONSKA ODBRANA KOŠUTNjAKA: Podneli zahtev predsedniku Vučiću da zaštiti gradsku šumu
23. 09. 2020. u 08:23
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (3)