Novi sjaj Vranjeva: Vlada Republike Srbije stari deo Novog Bečeja proglasila kulturnim dobrom

Sl. PAŠIĆ

12. 03. 2018. u 19:00

Vlada Srbije prihvatila je predlog Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i ambijentalnu celinu "Stari centar Vranjeva" u Novom Bečeju utvrdila za kulturno dobro

Нови сјај Врањева: Влада Републике Србије стари део Новог Бечеја прогласила културним добром

Glavaševa kuća, spomenik graditeljstva / Foto ZZSK

VLADA Srbije prihvatila je predlog Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i ambijentalnu celinu "Stari centar Vranjeva" u Novom Bečeju utvrdila za kulturno dobro.

Na pisanju predloga odluke učestvovali su istoričari umetnosti Vesna Majstorović i Bojan Kojičić, iz zrenjaninskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Pod nadzorom ovih stručnjaka, prethodnih godina realizovani su značajni konzervatorsko-restauratorski radovi u ovoj prostornoj kulturno-istorijskoj celini. Takođe, najzaslužniji su i za višemesečni istraživački rad na valorizovanju objekata, definisanju granica i njene zaštićene okoline.

Ova vredna ambijentalna celina nalazi se u severnom delu Novog Bečeja, na levoj obali Tise. Poseduje urbanističke, arhitektonsko-stilske i kulturno-istorijske vrednosti. Vranjevo je u prošlosti označavalo centar kulturnog i duhovog života Srba u Severnom Banatu, a nalazilo se u sklopu Austrijske odnosno Austro-Ugarske carevine u 18, 19. i početkom 20. veka.

- Sa vrednim graditeljskim nasleđem i istorijom mesta koje najvažnije događaje beleži u sastavu Velikokikindskog dištrikta (1774-1876), Vranjevo je primer jasno definisanog geografskog i duhovnog prostora srpskog naroda. I, na najbolji način svedoči o njegovoj potrebi za očuvanjem nacionalnog, verskog, političkog i kulturnog identiteta - ističu Majstorović i Kojičić.

A, u okviru prostorne celine, odlukom Vlade Srbije tri objekta utvrđena su za spomenike kulture od velikog značaja i pravi su dragulj ovog dela Banata.

To su pravoslavna crkva Svetog Jovana Preteče, sa ikonostasom Jeftimija Popovića (rađenim između 1834-1836), Stara opštinska zgrada iz 1824. i kuća Vladimira Glavaša, slavnog vranjevačkog dobrotvora, opremljena u bidermajer stilu.

- U graditeljskom nasleđu starog centra Vranjeva su i Krst iz 1841, zgrada stare škole, Rimokatolička crkva, Parohijski dom SPC, kuća trgovca Radivojevića, dućan Jankovića - iznose istoričari umetnosti, zadovoljni što je država stavila pečat na kulturno dobro varošice na obali Tise.

AUTENTIČNO

ISTORIČARI umetnosti objašnjavaju da "Stari centar Vranjeva" obuhvata ulice Rajka Rakočevića, Josifa Marinkovića i Svetozara Markovića. Kuće u glavnoj ulici Josifa Marinkovića su prizemne, podignute uglavnom u 19. veku, do Prvog svetskog rata, i očuvanog su autentičnog izgleda i parcelacije.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije