POSEDUJU VIŠE OD POLOVINE ZEMLJE U MOSTARU: Od predratnih 30.000, u gradu na Neretvi sada živi manje od 3.000 Srba

Srđan MIŠLjENOVIĆ - Dubravko CURAĆ

30. 04. 2021. u 13:17

TEŠKO je u poslednjih četvrt veka biti Srbin u Mostaru. Toliko je prošlo i od završetka nesrećnog građanskog rata u Bosni. Ako Srbin u Mostaru želi da radi i zaradi, posla ima: na benzinskoj pumpi, u trgovini, kao konobar, ili na njivi.

ПОСЕДУЈУ ВИШЕ ОД ПОЛОВИНЕ ЗЕМЉЕ У МОСТАРУ: Од предратних 30.000, у граду на Неретви сада живи мање од 3.000 Срба

Foto D. Curać

Čak 176 visoko obrazovanih srpskih momaka i devojaka diplome završenih fakulteta drže na zidu u kući. Posla u struci u gradu na Neretvi za njih nema. Posla nema, jer su pre svega Srbi. Da su kojim slučajem Hrvati ili Bošnjaci našao bi se posao. Od predratnih 30.000 Srba u Mostaru danas živi nešto manje od 3.000, i nažalost broj pada iz godine u godinu.

- Ključ opstanka Srba u dolini Neretve je posao, zapošljavanje i investicija u projekte gde će se Srbi koji žive u Mostaru zaposliti. Sve ostalo, od izgradnje puteva ili druge infrastrukture, nije od pomoći za opstanak Srba - kaže u dahu za "Novosti" Dušan Golo, predsednik Koordinacije Srba u Mostaru. - Biološki Srbi nestaju u Mostaru. U narednih deset godina postaćemo, ako se nastavi sadašnji trend, statistička greška u gradu koji smo pravili i gde smo vekovima živeli.

On kaže da nema velike mudrosti kako da Srbi ostanu na svojim vekovnim ognjištima u dolini Neretve.

- Srpski korpus na čelu sa Srbijom, Republikom Srpskom i Srpskom pravoslavnom crkvom treba jasno da se odredi da li Srbi trebaju da ostanu u dolini Neretve. Ako ne trebaju, onda nek ide kako ide. Ukoliko Srbi imaju podršku da ostanu, ovde i jačaju srpsku zajednicu u Mostaru i dolini Neretve, pa onda braćo svi pomozite - kaže Golo.

Saborna crkva / Foto Topportal

Zasada, iako Srbi teško žive i najčešće rade poslove konobara, trgovaca, fizičke poslova za dnevnicu, takav način još nije slomio srpski duh.

- Srbi i dalje drže preko 50 odsto zemlje u Mostaru. Iako umiremo, zemlja ostaje. Zemlju ne prodajemo. Gde god pođeš kroz Mostar, vidiš srpski pečat. Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović, Dušan Bajević, samo su deo srpskog i mostarskog identiteta. Ako bi se rešilo pitanje Mostara, i da sva tri naroda žive u slozi, miru i prosperitetu, taj model se može primeniti na celu BiH - ističe Golo.

Paroh mostarski Radivoje Krulj je više od dve decenije uz srpski narod u Mostaru, i u dobru i zlu. Nema Mostarca koji ne zna oca Krulja.

- Sećam se prvih godina nakon rata, kad je većina srpskih kuća u Mostaru bila porušena ili oštećena. Narod je bio u kolektivnim centrima. Nismo imali nijednu bogomolju - priča, za "Novosti", paroh Krulj.

Ali, kako kaže, malo-pomalo narod se počeo vraćati. Krenula je obnova i srpska zajednica je opet zaživela u Mostaru.

Radivoje Krulj / Foto otisak.ba

- Srbi imaju svoj identitet u ovom gradu. Dolaze Srbi u Mostar i da žive i da studiraju. Optimista sam da ćemo očuvati identitet u gradu na Neretvi. Srpska zajednica u Mostaru ima potencijal da raste - ističe paroh.

On posebno ističe da će nova energija za celi Mostar biti kada se završi obnova Saborne crkva Svete Trojice u Mostaru.

- Kao što je novi početak za Mostar značila obnova Starog mosta, tako će i ponovno stavljanje Sabornog hrama u bogoslužbenu i svaku drugu upotrebu za naš narod, ali i celi Mostar, biti veliki korak unapred. Hram znači život za naš narod. Nadamo se da će Srbija i predsednik Aleksandar Vučić pomoći završetak obnove - kaže paroh Krulj.

Kad govori o srpskoj zajednici sa kojom već dve decenije živi, raduje i tuguje, paroh Krulj kaže da je najveći problem Srba posao i radna mesta, pa zatim obnova porušene imovine.

- Imamo još uvek oko 1.000 neobnovljenih srpskih kuća u Mostaru. Znam porodice koje bi se sigurno vratile da su im kuće obnovljene. Na tome se mora raditi - ističe otac Krulj.

O veseljima i žalostima i ne želi mnogo da govori, ali ističe da godišnje u Mostaru bude oko desetak svadbi i oko dvadesetak krštenja. Sahrana nažalost ima više.

- U svim osnovnim i srednjim školama Mostara imamo veronauku za naše đake. U Mostaru je sasvim normalno imati srpsku svadbu sa srpskim zastavama. Nikada se nije desio nijedan problem i to je dobar temelj za budućnosti. u Mostaru ne možemo govoriti o "saradnji" sa druga dva naroda, jer se ovde živi zajedno. I samo zajedno možemo graditi bolju budućnost - poručio je Krulj.

Radislav Tubić, predsednik Srpskog pevačkog kulturno- umetničkog društva "Gusle", jedan je od mladih ljudi koji se vratio iz izbeglištva u rodni Mostar i tu zasnovao porodicu.

- Brat i ja vratili smo se u Mostar 2000. godine dok su otac i majka ostali u izbeglištvu u Gacku. Završili smo u rodnom gradu fakultete i našli posao. Priključio sam se brzo srpskoj zajednici i radim sve što mogu da je unapredim. Pronašao sam mir. Sa suprugom sam zasnovao porodicu i dobio ćerkicu. Ovde je moj dom. Želim da mi porodica živi ovde. Volim što sam ostao u Mostaru - priča Radislav.

Kaže da ne treba mnogo ulaganja i rada kako bi se srpska zajednica pogurala napred, već je pitanje plana da se to uradi.

- Moramo se koncentrisati na ljude koji su se vratili. Tu su ljudi koji su se vratili još 2000. godine. I njihova deca su sada odrasli, kojima treba obezbediti posao. Oni su perspektiva opstanka srpske zajednice u Mostaru i treba im obezbediti kvalitetan posao, primanja, i da mogu na miru da formiraju porodicu. Takođe mora se organizovatii pokretanje poljoprivrede i stočarstva u srpskim mestima oko Mostara i napraviti planski otkup proizvoda. Ovo je način da srpski narod dobije perspektivu za opstanak - poručuje Radislav.

Foto Arhiva

On ističe i veliki značaj društva "Gusle".

- Kad sam se vratio u rodni kraj, tu smo imali druženja. Čak pet brakova je sklopljeno između članova društva.

PROBLEMI U GRADSKOM VEĆU

U MOSTARU su krajem prošle godine održani prvi izbori nakon 12 godina. Velibor Milivojević, nosilac Srpske liste "Ostajte ovde, zajedno za naš Mostar", osvojio je mandat u Gradskom veću i tako su Srbi prvi put dobili predstavnika izabranog sa liste koju su podržale sve srpske stranke.

On kaže da činjenica da Srbi imaju svog predstavnika u Gradskom veću treba dodatno da osnaži srpsku zajednicu.

- Stvari bi trebalo da krenu mnogo boljim putem, jer sada bez limita možemo govoriti o istinskim pravima i potrebama srpskih građana Mostara. To nam znači mnogo, jer sve to možemo staviti u politički fokus, a onda se i nadati da će naši problemi biti rešeni. Posmatrajući trenutnu političku situaciju u Gradskom veću primetio sam da kod kolega da postoji istinska volja da se to rešava, ali i svi drugi problemi u Mostaru koji su godinama bili kočnica - naglasio je Milivojević.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!