VEZLE PEŠKIRE PROTIV UROKA: Pogledajte tradiciju starih Trsteničanki - od monahinje Jefimije do danas (FOTO)
MONAHINjA Jefimija i kneginja Milica Hrebeljanović (Evgenija), koje su nakon Kosovskog boja 1389, napustile Kruševac i prešle u manastir Ljubostinja kod Trstenika, ostavile su za sobom vredna dela.
Foto: S.BABOVIĆ, muzejska zbirka
Najvažnije među njima, književno delo Jefimije, predstavlja zlatovez na crvenom atlasu “Pohvala knezu Lazaru” i čuva se danas u Muzeju SPC. Manje je poznato,međutim, ko su bile naslednice srednjevekovne umetnice, a to se upravo ovih dana može pogledati na originalnoj izložbi 69 peškira Muzejske zbirke u Trsteniku.
Važan predmet tekstilnog pokućstva u tradicionalnoj kulturi, peškir je imao višestruku ulogu u životu porodice i pojedinca. Istraživači tekstilne radinosti najčešće ih razvrstavaju prema nameni i načinu izrade i ukrašavanja.
Foto: S.BABOVIĆ, muzejska zbirka
- Namena ih razdvaja na upotrebne,ukrasne i peškire koji su oznaka pojedinca -predočava za “Novosti” istoričarka Jelena Vučkević, autorka izložbe Muzejske zbirke “Širi,širi vezeni peškiri”.
- Sve kategorije su prisutne u našoj kolekciji,svedočanstvo su vrednih tkalja i vezilja, kao i baštine trsteničkog kraja.
GAJILI I SVILENE BUBE
POSLE Drugog svetskog rata, veliki broj domaćinstava u selima oko Zapadne Morave je gajio svilenu bubu, čiji je proizvod – svilu za peškire i odeću-prodavao. Domaćinstvo Vučić iz sela Lopaš gajio je gaji svilenu bubu u posebno odvojenoj prostoriji, a bube su polagala jajašca na policama sa dudovim lišćem u košarama.
Peškire su stare Trsteničanke ukrašavale geometrijskim, floralnim i zoomorfnim motivima. Izrađivale su ih od najrasprostranjenijih sirovina biljnog porekla konoplje, lana i pamuka. U godinama posle Drugog svetskog rata, gotovo svako domaćinstvo je sejalo konoplju. Sve do kraja sedme decenije 20. veku, kada se prelazi na pamuk i industrijske materijale.
- Preslicama i vretenom Trsteničanke su obavljale predenje, a veštinu počele da uče već od 10. godine života-napominje Vukčević.
- Neretko su domaćice bojile lan, konoplju, pamuk ili vunu kako bi željeni predmet pored praktične dobio i estetsku dimenziju. U trsteničkom srezu, u posleratnom periodu radila su dvojica bojadžija, Božović Velimir i Kuzmanović Metodije.
Foto: S.BABOVIĆ, muzejska zbirka
Stari peškiri su svedočanstva običaja, od rođenja, krštenja, preko svadbe do sahrane. Peškir oko glave bio je i deo narodne nošnje sve perioda između dva svetska rata. Peškirima su “označavani” dever, mladenci, stari svat, barjaktar, ukrašavale su se kočije i konji svatova,kao što se danas krase-automobili. Ukrasne peškire imala je svaka zapadnomoravska kuća. Slavskim ručkovima koristili su se peškiri dovooljno dugački da ruke obriše i 20 gostiju.
Foto: S.BABOVIĆ, muzejska zbirka
- Slava, bogomolja, Božić – nisu mogli proći bez pogače uvijene u lepu krpu, odnosno peškir - napominje Jelena Vukčević.
- Položaonik je za Božić darovan pogačom zavijenom u krpu, obmotanu crvenim koncem, radi zdravlja i protiv uroka. Kada se zidala kuća, na rogove su se vezivali peškiri. Peškiri su takođe, služili kao dar majstorima zidarima.
ZAPETLjAO SE KI PILE U KUČINU
KAKO bi dobile peškir od konoplje,Trsteničanke su najpre obrađivale sironu i to “trlicom”. Vlakna su oblikovale posebnom spravom-”tarkom”,koji podseća na češalj.Višak materijala nazivao se “kučina” i otuda i poslovica
„Zapetljao se ki pile u kučinu“ koja označava čoveka koji ne zna kako da završi započet posao,kao i izreka „trice i kučine“ kojom se označavaju nevažne, marginalne stvari.
"SVEOPŠTI RAT" Stiglo veliko upozorenje Americi
VISOKI iranski zvaničnik upozorio je da će svaki napad na njegovu zemlju biti smatran „sveopštim ratom“ dok se američka udarna grupa nosača aviona približava regionu.
24. 01. 2026. u 09:31
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
NAJSTARIJI JUGOSLOVEN: Doživeo 132, izrasli mu treći zubi
U AKCIJI nekdašnje revije Yugo papir “Tražimo najstarijeg Jugoslovena“ 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić.
23. 01. 2026. u 16:47
Komentari (0)