OSLEPELI GA TURCI KAO UHODU: Filip Višnjić je bio ustanički obaveštajac
VISOK, plećat, snažan, sa licem nagrđenim dugim ožiljkom i šakom osakaćenom udarcem duge oštrice, slepi guslar Filip Višnjić je ostavljao dubok utisak na slušaoce njegovih pesama.
Foto arhiva
Naučnici su utvrdili da su one autorska dela i riznica tačnih istorijskih informacija, u kojima su svaki lik i događaj iz vremena Prvog srpskog ustanka opisani realno i plastično. Ispostavilo se da je Višnjić znao u glavu sve predvodnike Turaka i janičara poturica, kojima je takođe pevao baš na početku svoje prosjačko-pevačke karijere uoči ustanka.
On nije pisao hvalospeve ustaničkim vođama, iako ih je u stihovima vešto kitio atributima koje su ovi voleli da slušaju. To je Višnjiću omogućilo da potomstvu ostavi svedočanstva i o lošim stranama srpskih vođa, njihovim sukobima i sujetama.
Kad su posle jednog veka obelodanjeni dokumenti iz bečkog Ratnog arhiva, pokazalo se da su "boguugodne" crne monaške rize često krile srpske frajkore i špijune koji su dolazili iz Austrije da pripremaju ustanak.
VIŠNjIĆEVU obaveštenost o tajnama ustanka većina biografa je objašnjavala bliskošću s knezovima i ustaničkim vođama, koje je pratio i pevao im. Po svedočanstvima savremenika Višnjić je za vreme bitaka koje je opisivao boravio u ustaničkim šančevima, a svaku informaciju proveravao je kod najmanje tri izvora. To nije radio nijedan drugi guslar.
Foto arhiva
Književnik i kulturni radnik Milorad Panić Surep bio je zaintrigiran zagonetnim Višnjićem, koji je po zvaničnoj biografiji rođen u uglednoj porodici Vilića, koju su Turci doslovno istrebili. Otac mu je rano umro i kada mu se majka preudala on je od njenog nadimka Višnja napravio novo prezime, koje mu je skrivalo identitet. Prema zvaničnoj priči on je oslepeo od boginja u osmoj godini, ali kada je Surep počeo da spaja crvenom linijom tačke na karti gde je Višnjić boravio tokom svojih pešačkih putovanja, rezultat ga je zaprepastio: slepi guslar je putanjom nalik na zamršenu nit prešao hiljade kilometara po Bosni, Srbiji i Crnoj Gori. Najjužniji kraj te niti počinjao je u Skadru, a najseverniji se protegao do Temišvara.
Surep nije mogao da nađe objašnjenje za ovaj podvig, dok nije pročitao svedočanstva meštana sela Grk u Sremu, gde se pesnik-hroničar sklonio posle propasti Prvog srpskog ustanka.
Seljani Sima Stanišić, Milan Čemerlić i Čeda Radišić preneli su istraživačima Filipovu priču da je "vođa čete ustaničke bio i kod zdravih ali prevrnutih očiju kao guslar Turke uhodio" sve dok ga ovi u jednom boju nisu zarobili i prepoznali i zaista oslepeli. Oni su otkrili i neverovatnu sposobnost ovog slepca da sam kočijaši zapregom.
Sve tekstove iz specijalnog dodatka "Najveći srpski špijuni" čitajte u štampanom izdanju Večernjih novosti!
Preporučujemo
SPREMITE SE ZA KIŠU I SNEG Hitno se oglasio RHMZ: Ovi delovi zemlje prvi na udaru (FOTO)
07. 12. 2025. u 17:03
EVO KO IMA PRAVO NA VEĆU PENZIJU: Stavka koja ne ulazi u staž povećava ček
07. 12. 2025. u 14:47
SVAKI PRELAZAK PREKO PRUGE NOSI RIZIK: Pokrenuta kampanja „Dobro pazi - voz nailazi“
07. 12. 2025. u 11:21
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (3)