PRIHVATILIŠTE SPAS ZA JELENE: Postavljanje stubova i žice kod Lisičje glave na Vršačkim planinama uznemirilo deo javnosti

J. J. BALjAK

22. 11. 2021. u 14:00

JP "Vojvodinašume" je kod vrha Lisičja glava na Vršačkim planinama počelo da gradi prihvatilište za jelene, koje predstavlja nastavak velikog nacionalnog projekta vraćanja te divljači u slobodnu prirodu, tamo gde je gotovo istrebljena.

ПРИХВАТИЛИШТЕ СПАС ЗА ЈЕЛЕНЕ: Постављање стубова и жице код Лисичје главе на Вршачким планинама узнемирило део јавности

Uzgajalište sa matičnim krdom, dovedenim sa rumunskih Karpata / Foto J. J. Baljak

Trenutno se na površini od 4,5 hektara ukopavaju drveni stubovi, nakon čega će biti postavljena žičana ograda sa električnom pastiricom, kako bi krdo, koje tu bude privremeno nastanjeno, bilo zaštićeno od vuka i drugih manjih predatora.

Ta investicija je, međutim, uznemirila pojedine planinare i ljubitelje prirode, koji su se putem društvenih mreža pobunili protiv ožičavanja vojvođanske planine. Iz Šumske uprave "Vršac", koja sprovodi taj projekat, ipak, uveravaju da je reč o izuzetno važnom poduhvatu, koji neće nikome štetiti. Naprotiv.

- Jelenska divljač je na Vršačkim planinama, zbog ljudskog nemara, pola veka bila prisutna samo u migracijama. Zato su "Vojvodinašume" odlučile da, uz još tri mesta u pokrajini, baš tu formiraju uzgajalište, kako bismo sami odgajali jelene, koje ćemo postepeno puštati u naše šume. Na taj način ćemo vratiti veliki dug prirodi - objašnjava Čedomir Karović, prvi čovek ŠU "Vršac".

Ta misija počela je pre dve godine, ograđivanjem površine od 45 hektara iznad sela Markovac ka vrhu Vršišor, gde je formirano uzgajalište sa matičnim krdom od 51 jelena, dovedenog sa rumunskih Karpata. Populacija je sada udvostručena, pa su se stekli uslovi da se 20 jedinki proda Upravi za šume, a 20 u decembru prebaci u pomenuto prihvatilište, koje će biti završeno za desetak dana.

Čedomir Karović / Foto J. J. Baljak

- Praksa je pokazala da jelene iz uzgajališta ne treba odmah puštati u slobodnu prirodu, jer bi odlutali. Neophodno je da prezime i da se otele u prihvatilištu. Zato ga i pravimo u srcu Vršačkih planina, kako bi tu okolinu prihvatili kao svoju teritoriju. Već na proleće oni će slobodno šetati šumom, a planinari i drugi posetioci oštrog oka moći će i da ih vide tokom šetnje, što je svojevrsna privilegija - poručuje Karović.

Susret čoveka sa ovom divljači, ističe, neće biti opasan, jer se jeleni povlače pred ljudima. Jedino treba biti oprezniji u vreme rike, koja se na Vršačkim planinama javlja u oktobru.

VRATIO IH NjUH

DUG prirodi već je donekle i vraćen, jer se dvadesetak jelena samo vratilo na Vršačke planine, osetivši miris krda iz uzgajališta. Došli su iz Rumunije i Deliblatske peščare i nastanili se oko same ograde. Ženke su se tu čak i otelile, a u toku rike jelena zabeležene su i borbe mužjaka kroz žicu.

Foto J. J. Baljak

FOTO-SAFARI

PRIHVATILIŠTE se gradi pored planinarske staze. Baš u tom delu budućeg ograđenog prostora raskrčena je šuma, kako bi se formirao pašnjak, na koji će jeleni izlaziti, a šetači, kao u zoološkom vrtu, moći će da ih slikaju. To sada mogu da urade i kod uzgajališta u Markovcu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije