HRASTOVA ŠINDRA ČUVA VRŠAČKU KULU: Završena obnova velelepnog srednjovekovnog zdanja u Banatu

J. BALjAK

25. 10. 2021. u 13:00

DECENIJU otkako je na Vršačku kulu prvi put postavljen krov, čime je tom srednjovekovnom zdanju udahnut novi vizuelni i turistički identitet, stručnjaci Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture morali su da urade njegovu kompletnu rekonstrukciju, zbog ozbiljnih oštećenja, koja su nastala usled desetogodišnjeg šibanja nemilosrdnih vršačkih vetrova. Zbog tih radova, ovaj simbol grada bio je zatvoren za posetioce tokom prethodna tri meseca, a ponovo će biti dostupan javnosti dogodine, na proleće.

ХРАСТОВА ШИНДРА ЧУВА ВРШАЧКУ КУЛУ: Завршена обнова велелепног средњовековног здања у Банату

Izgradnja kule započela u 13. veku / Foto J. J. Baljak

Ni drvena krovna konstrukcija, ni prvobitno postavljena šindra od četinarske građe, nisu odoleli specifičnim vremenskim prilikama u Vršcu i vetrovima, čija se snaga naročito ističe na čistini strmog brda na kom se kula nalazi, na tih 399 metara nadmorske visine. Prošle jeseni, kada su udari dostizali i 180 kilometara na sat, svi ćoškovi su bukvalno bili pokidani, a sa više mesta odneti čitavi delovi šindre. Postojala je opasnost i da ceo krov bude odnesen. Zato je zavod, poučen tim iskustvom, sada napravio mnogo jači i kvalitetniji krovni pokrivač, koji predstavlja raritet u Srbiji.

- Krovna konstrukcija sada je podaščana, postavljena je i hidroizolacija, a noseće grede su ušrafljene u šetnu stazu oko kule. Stavili smo i oko 350 kvadrata originalne ručno cepane šindre od hrastovog drveta, koja se retko može videti na zdanjima u našoj zemlji, jer je proces njenog pravljena spor i vrlo težak, ali zato garantuje dugotrajnost - objašnjava Jelena Filipović, arhitekta-konzervator Pokrajinskog zavoda.

Krovna konstrukcija u novom ruhu / Foto J. J. Baljak

Obnovljeno je i spoljašnje stepenište, dotrajali podest je zamenjen hrastovim daskama, dok je stari podaščani pod u unutrašnjosti zdanja hoblovan i prefarban protivpožarnom zaštitnom bojom. Zbog dotrajalosti su zamenjeni i svi prozori. Vrednost svih tih radova je oko 12 miliona dinara.

Time su se konačno stvorili uslovi da se oko 300 kvadratnih metara izložbenog prostora na tri nivoa oplemeni stalnom izložbenom postavkom.

NOVE ČINjENICE O NASTANKU

DUGO se smatralo da je utvrđenje na najnižem vrhu Vršačkih planina sagradio despot Đurađ Branković oko 1439. godine, nakon pada Smederevske tvrđave. Međutim, nova istraživanja, koja je sproveo dr Aleksandar Krstić, naučni saradnik Istorijskog instituta u Beogradu, bacaju potpuno novo svetlo na istoriju Vršca. Detalji će biti objavljeni u novoj muzejskoj publikaciji o Vršačkom zamku.

- Dr Krstić izgradnju kule smešta u 13. vek. On ukazuje da je nakon odlaska Mongola sa ovih prostora, u proleće 1242. godine, ugarski kralj Bela Četvrti započeo masovnu izgradnju kamenih utvrđenja širom Ugarske, kako bi ojačao odbrambeni sistem zemlje. Smatra se da je baš u tim godinama nakon mongolske najezde podignuta i tvrđava u Vršcu u obliku u kom je sada poznajemo - otkriva Ivana Ranimirov, direktorka Gradskog muzeja Vršac.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ZBOG OVOGA JE ĐOKOVIĆ OTPUSTIO IVANIŠEVIĆA? Da li je ovo kap koja je prelila čašu... (VIDEO)