INTERVJU Ivica Dačić: Srbiji treba čist račun sa Evropom

Snežana ROVČANIN TOMKOVIĆ

06. 01. 2022. u 17:08

PREDSEDNIK Skupštine Srbije Ivica Dačić ove godine obeležava 30 godina od kada je prvi put seo u skupštinske klupe. Isto toliko je prošlo od kada je 1992. bio učesnik međustranačkog dijaloga o izbornim uslovima, a nedavno je zaključio još jedan takav. Bio je poslanik, ministar unutrašnjih poslova, šef diplomatije, premijer, potpredsednik Vlade, predsednik parlamenta...

ИНТЕРВЈУ Ивица Дачић: Србији треба чист рачун са Европом

Foto Z. Jovanović

U njegovom kabinetu u zakonodavnom domu, dok još stižu čestitke povodom praznika, ali i 56. rođendana koji je dočekao u novogodišnjoj noći, predsednik Socijalističke partije Srbije odgovara na pitanja "Novosti" od kojih je prvo: Da li se krug zatvara?

- Da, krug se zatvara, ali čim se jedan zatvori, otvara se novi - kaže, uz smeh.

* Ušli smo u izbornu godinu. Večita želja opozicije ja da se, kako kažu, socijalisti, kao večita vlast presele u opoziciju. Hoće li im se to ostvariti?

- Više puta sam parafrazirao Tita koji je jednom rekao nešto što može da se kaže i sad - vlast koja ima ovakvu opoziciju nema razloga da brine za svoju budućnost. Njihova očekivanja se ne temelje ni na kakvim realnim procenama. Siguran sam da će vladajuće koalicije, one koje predvodi SPS i SNS, osvojiti ubedljivu većinu i na ovim izborima.

* Kako će se nastaviti vaš niz funkcija. Da li biste želeli još jedan mandat kao šef parlamenta?

- Ne znam, ja se nisam ni do sada rukovodio nekim željama. To da ću biti ministar ili predsednik parlamenta nije bila moja želja nego predlozi ljudi sa kojima sam sarađivao. Vučić je predložio da budem ministar spoljnih poslova i da budem predsednik Skupštine. Verovatno je bila procena da je to najbolje u tom trenutku, tako da ne razmišljam na tu temu. Kod mene ne vlada jagma za funkcijama, ali sam na većini već bio.

* Kada će se znati da li ćete na izbore na jednoj listi sa SNS ili odvojeno?

- Pitanje da li ćemo ići sa jednom ili dve liste je više pitanje procene kako bismo više dobili, nego što je to problematično pitanje. Postoje različite procene kako bismo više dobili, da li odvojeno ili zajedno. Vučić i ja ćemo o tome razgovarati tokom januara.

* Da li vam u stranci zameraju što insistirate da Vučić bude zajednički kandidat za predsednika, a da SPS nema kandidata?

- Pa ne, mi smo to pitanje raspravili pre pet godina kada je Vučić bio kandidat prvi put i on je tada bio naš zajednički kandidat. Mi ne podržavamo tuđeg kandidata, on bi bio zajednički kandidat koalicije na vlasti i mi tu nemamo dilemu.

* Kažu da je lako Dačiću da bude predsednik Skupštine jednoglasja. Pa, da li je?

- Nije lako. Više puta sam se šalio, kada čujem neke diskusije, kako neki poslanici iznose različite stavove u odnosu na stav Vlade - ne treba nam opozicija, kada imamo ovakvu raspravu, iako svi kažu da je parlament jednoglasja. Nisu krivi ovi poslanici što opozicija nije u parlamentu, jer su odlučili da bojkotuju, a neki nisu prešli ni tri odsto. Ali, dobro je da će svi učestvovati na izborima i dobro je da se politika vodi u parlamentu.

* Pritisci na Srbiju oko Kosova i Metohije i EU stižu sa svih strana. Imali ste iskustva sa sličnim stvarima tokom vlasti Slobodana Miloševića, pa šta savetujete Vučiću?

- Moj stav je ono što sam ponavljao i u izbornim sloganima. Jasno, čvrsto i odlučno, a sada bih dodao i - mudro.

* Često dižete glas kada su u pitanju uslovi koje nam postavlja EU i tvrdite da isto govorite i liderima EU. Šta ste im rekli?

- Govorio sam da je veoma bitno imati čiste račune i mislim da je to bio veliki podsticaj da uopšte dođemo do pune saglasnosti oko ustavnih amandmana. Nisam pristalica toga da se nešto razgovara načelno, nego sam veoma pragmatičan i smatram da treba da se vidi sa EU, EP, Venecijanskom komisijom, OEBS, šta konkretno očekuju, koje su to formulacije oko kojih treba da postoji zajednička saglasnost. Nisam pristalica da se kaže - saglasni smo u načelu, a kada dođe do realizacije onda da to i nije baš to i ne možemo da podržimo. Zato sam bio i na jednoj sednici Venecijanske komisije da raščistimo ta pitanja. I zato je veoma važno da se zna šta hoće i šta traže od nas. A, na nama je da odlučimo da li to hoćemo ili nećemo, ali generalno treba da se razgovara.

* Slično ste zamerili i predstavnicima civilnog društva koji nisu dolazili na dogovore o ustavnim amandmanima o pravosuđu, a onda su izneli zamerke. Na tom sastanku ste se posvađali i sa ministarkom Jadrankom Joksimović. Jeste li se pomirili?

- To nije nikakva svađa bila. Moj cilj je bio da isteramo na čistac civilno društvo i EU oko referenduma, da ne ispadne da je referendum neki hir Vučića i Dačića, odnosno vlasti, nego da se svima stavi do znanja da je nama godinama saopštavano da je to prvi i neophodan uslov za reforme u oblasti pravosuđa i nastavak evropskih integracija. A, sada ispada da to nije moralo da se desi, da je to sada nešto što nije neophodno, a opozicija koristi referendum da bi se pozicionirala uoči izbora. Stranke, ali i nevladine organizacije i predstavnici civilnog društva koji su finansirani od strane EU zalažu se da se glasa protiv. Pa, kako je to spojivo jedno sa drugim, ako smo sve uradili u skladu sa preporukama EU. Moja namera je bila da se sve to istera na čistac.

* Treba li nastaviti evropske integracije ako se članstvo Srbije uslovljava sporazumom sa Prištinom i priznanjem lažne države?

- To nigde ne piše da taj sporazum treba da podrazumeva priznavanje Kosova. Oni su to tako i napisali da se zaista i ne zna šta to treba da bude. To je napisano davno, još za vreme Štefana Filea. On je napisao da svi treba da se slože oko sporazuma o normalizaciji odnosa, a šta to podrazumeva to niko ne može da kaže, a naročito ne u situaciji kada postoji pet zemalja EU koje ne priznaju Kosovo. Tako da je apsolutno netačno da priznavanje može da bude zahtev EU. To može da bude bilateralan zahtev određenih zemalja da one ne daju saglasnost na pristupanje naše zemlje EU. Ali, to svakako nije nešto što će biti skoro na dnevnom redu. Moj odgovor je jasan, da EU ne bi smela da postavlja takav uslov Srbiji, a ako ga postavi Srbija to prihvatiti neće.

Foto Z. Jovanović

* Vaša deca se često pominju u javnosti. Smeta li im to ili im prija?

- Imaju različite faze, nekad im smeta nekad ne. Oni ne mogu da pobegnu od javnosti. Moja porodica se drži van javnosti, jer moja supruga smatra da to tako treba, da je naš život privatna stvar i ja to poštujem i podržavam. Osim, ukoliko deca ne žele da se bave javnim poslom ili ako žele da iskažu talente. I za mene je bilo iznenađenje kada sam otkrio kako Andrea dobro peva. Najbolje od svih nas, ali to krije od javnosti, a ja je stalno teram da pokaže talenat, ali neće.

* Kritikuju li vas ponekad za profesionalne poteze?

- Ne. Imam u mojoj porodici veliku podršku, upravo zato što oni mene ne opterećuju nekim stvarima koje se tiču mog profesionalnog angažmana. Jedine primedbe se tiču zdravlja, jer imam visok šećer, pa pitaju šta jedem, koliko jedem, da li sam jeo slatkiše ili nisam. Moram da se pridržavam, dosta sam regulisao težinu i šećer. Ja sam zvanično sladak i imam potvrdu za to.

UVEK POSETIM LAVROVA

* OBIŠLI ste kao šef diplomatije brojne egzotične zemlje. Da li ste sa liderima i dalje u kontaktu?

- Sada sam predsednik parlamenta i imam neke druge partnere u međunarodnoj zajednici. Sa ministrima spoljnih poslova se čujem kada za to ima razloga i kada ih vidim na nekom međunarodnom skupu. Ostali su prijateljski odnosi.

* Čujete li se sa Lavrovom?

- Sa njim imam izuzetno prijateljske odnose i dalje. On uvek kada dođe u Beograd, obiđe i parlament, i kad ja odem u Moskvu idem kod njega. Poklonio sam mu gitaru, a on meni mikrofon. U srpsku Skupštinu će 27. januara doći predsednik Dume Vjačeslav Volodin i biće zasedanje zajedničke komisije skupština.

ZAMERAM RUŽIĆU ZBOG BOŽIĆA

* DA li vas ideologija i crvena stranačka boja sprečavaju da slavite Božić?

- Možda je nekada bilo da je komunizam suprostavljen veri, ali to kad su socijalisti u pitanju nikada nije bio problem. Kršten sam kada sam bio mali, uvek sam prisutan na liturgijama i godinama slavim Božić. Ideologija nema veze sa tim. Zameram našoj državi i ministarstvu prosvete na tome što mi ne favorizujemo stvaranje uslova da se Božić obeležava u krugu porodice. Praznik je u sred raspusta i onda uglavnom ljudi nisu kod kuće, ili su porodice razdvojene. Oni koji rade ne mogu na odmor, ali šalju decu, pa nisu zajedno. Umesto da kao zapadnjaci idemo na odmor posle Božića i da ga slavimo zajedno u okviru porodice.

LENKA - NAŠA LjUBIMICA

* KOJI lični i profesionalni trenutak su vam obeležili prošlu godinu?

- Lični je rođenje sestričine Lenke. Posle dugo godina, u 50. godini moja sestra je dobila ćerku i ona je sada naša ljubimica i obuzima svu našu pažnju. To je baš velika sreća. Profesionalno, veliki izazov je bio međustranački dijalog o izbornim uslovima i tu je bio cilj da se postigne neka zajednička saglasnost, koja bi omogućila da svi izađu na izbore, jer je to za našu državu jako bitno.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.

17. 04. 2024. u 17:57

Komentari (0)

ŠOK: Rafael Nadal deklasiran u Barseloni