ZA BOŽIĆ U ČIKAGU: Gujon sa Selakovićem uskoro u poseti dijaspori u Americi
DIREKTOR Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon najavio je da će za nekoliko dana zajedno sa ministrom spoljnih poslova Nikolom Selakovićem otići u posetu srpskoj dijaspori u Čikagu.
Privatna arhiva
-Tamo ćemo zajedno biti za Badnji dan i slaviti Božić. Raduje me jer nisam dosad bio, a znam da je srpska zajednica mnogobrojna, da živi tamo duže od jednog veka i da je dobro organizovana. Jedva čekam da vidim kako su i kako možemo da poboljšamo njihov položaj i da ojačamo veze između njih i matice Srbije, rekao je Gujon za Vesti onlajn.
I ovu Novu godinu Gujon je dočekao u Srbiji s francuskim volonterima njegove humanitarne organizacije "Solidarnost za Kosovo", a koji unazad 17 godina provode novogodišnje praznike sa Srbima na Kosovu i Metohiji, deleći humanitarnu pomoć, prenosi Kosovo onlajn.
-Svake godine ih dočekujem u Beogradu, tako i ove, samo što, nažalost, ne mogu da idem s njima na Kosmet. Lepo je kad se okupimo svi kojima je Srbija u srcu, iako nismo Srbi po rođenju, naveo je Gujon.
Na pitanje šta misli o inicijativi predsednika srpskog parlamenta Ivice Dačića da Srbi u Sloveniji dobiju pravo na dvojno državljanstvo, pošto je bio u toj zemlji, Gujon je rekao da bi to bilo dobro jer bi im olakšalo svakodnevni život i pravni status.
-Time bismo povećali i stepen međusobnog razumevanja i prijateljstva. U Sloveniji Srbi nemaju status nacionalne manjine iako ih ima 60.000 do 90.000, a koji inače žive na tom prostoru još od početka 16. veka, dok Slovenci u Srbiji, kojih je višestruko manje, imaju taj status. Ipak, ne možemo da kažemo da naši u Sloveniji imaju probleme koje imaju Srbi u ostalim zemljama bivše Jugoslavije, ukazao je on.
Protekle jeseni su formirana nova odeljenja dopunske nastave na srpskom jeziku u više država, a Gujon precizira da su otvorene 23 nove dopunske škole srpskog jezika u dijaspori za šta je izdvojeno 20 miliona dinara.
-Od Rusije, Malte, Holandije do Austrije, Španije i Portugalije više od 800 mališana pohađa časove srpskog jezika i kulture u novootvorenim školama. Dopunske škole funkcionišu uveče ili tokom vikenda i tu deca mogu da uče ne samo o jeziku i gramatici, već i o nacionalnoj istoriji, kulturi, geografiji i da se međusobno povezuju. Zbog svega toga biće ih i više, imamo to u planu, poručio je Gujon.
Što se tiče poslovnih planova za 2022. godinu, kaže da će se nastaviti sa otvaranjem i proširivanjem škola srpskog jezika u svetu, ali i sa odbranom prava Srba iz regiona, "posebno u BiH, gde je ugrožena imovina srpskog naroda koji je morao da izbegne tokom rata".
-Nastavljamo da branimo osnovna ljudska prava Srba u zemljama gde se ne poštuju, poput prava na jezik, pismo, slobodu govora, zapošljavanje, predstavljanje u institucijama. Uprava će, takođe, nastaviti da finansira projekte udruženja koji doprinose očuvanju identiteta i kulture srpskog naroda gde god živeo, rekao je Gujon.
BONUS VIDEO - PANIKA U AMERICI: Trupe, duge cevi, vanredno stanje... Šta sledi narednih dana?
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)