ĐAKOVICA JE ZABRANJENI GRAD ZA SRBE: Rakić o peticiji NVO da se protera Srpkinja, povratnica na KiM

Д. З.

28. 06. 2021. u 01:01

MINISTAR za zajednice i povratak Goran Rakić ocenio je peticiju 11 nevladinih organizacija iz Đakovice, za ponovnim proterivanjem Dragice Gašić koja se u ovaj grad vratila pre 20 dana, kao direktan udar na proces povratka.

ЂАКОВИЦА ЈЕ ЗАБРАЊЕНИ ГРАД ЗА СРБЕ: Ракић о петицији НВО да се протера Српкиња, повратница на КиМ

Foto: Tanjug

On je istakao da je sada kristalno jasno zašto je Đakovica i dalje zabranjeni grad za povratak većeg broja raseljenih.

- Ovo nije način rešavanja problema iz prošlosti. Dragica Gašić se vratila u želji da nastavi život u gradu u kome je živela pre raseljenja 1999. godine i to joj se pravo ni na koji način ne sme uskratiti. Ovakve poruke, nama koji iskreno radimo na procesu povratka i želimo da negativan trend promenimo, ne samo da otežavaju posao koji radimo, već šalju jasnu poruku i svima onima koji o povratku razmišljaju da nisu dobrodošli i da i ako se na taj korak odluče, imaće probleme - kazao je ministar Rakić.

On je pozvao predstavnike međunarodnih organizacija i institucija da pomognu u rešavanju ovakvih problema jer je nedopustivo da se nekom zabranjuje osnovno pravo, a to je pravo na život u mestu gde je nekada živeo.

Inače, jedanaest albanskih nevladinih organizacija potpisalo je peticiju da se Srpkinja - jedina koja se posle 21 godinu vratila u svoj stan u Đakovicu i to nadomak policijske stanice ponovo iseli. Dragicu Gašić obezbeđuju pripadnici kosovske policije, a osim nje u ovom gradu od nekadašnjih 12.000 Srba žive još tri starice odnsono monahinje u manastiru Uspenja presvete Bogorodice u nekadašnjoj Srpskoj ulici.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (1)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?