Deo mera štednje ide u istoriju: Vlada Crne Gore ukida krizni porez

Z. Z.

04. 02. 2020. u 11:53

Poslodavci su u obavezi da ga pretoče u plate. Sindikati se nadaju većim zaradama

Део мера штедње иде у историју: Влада Црне Горе укида кризни порез

POSLE sedam godina u obračunu plata viših od 500 evra nema tzv. kriznog poreza. Poslodavci očekuju smanjenje drugih dažbina, a sindikati da se taj deo ukalkuliše u zarade zaposlenih.

Zvanično krizni porez na zarade koje su bile veće od 766 evra u bruto, odnosno 500 evra u neto iznosu, ukinut je na početku godine. Ta mera, koja je bila deo Vladinih mera štednje, bila je na snazi od 2013. Reprezentativni sindikati -Unija slobodnih i Savez sindikata sada očekuju da poslodavci taj deo ugrade u zarade zaposlenih, što bi u krajnjem, prema njihovoj oceni, trebalo da uveća zarade.

- Pošto je krizni porez ukinut u januaru, otvorena je mogućnost da se taj novac vrati zaposlenima, od kojih je i uziman svih ovih godina. Ako je uveden kao dodatni porez na dohodak fizičkih lica, poslodavci su sada, nakon ukidanja, u obavezi da ga pretoče u povećanje plata - poručili su iz sindikata.

U Privrednoj komori više puta su zahtevali da Vlada, s obzirom na ostvarene ekonomske rezultate, rastereti privredu i smanji doprinose na zarade. Kažu da u slučaju kriznog poreza nemaju mogućnost da utiču na poslodavce kako će raspodeliti taj novac.

- Ne možemo da utičemo na poslovnu politiku privrednih subjekata, ali se nadamo da će ukidanje kriznog poreza doprineti povećanju zarada zaposlenih čija je bruto plata veća od 766 evra, s obzirom na to da je samo na taj deo zarade plaćan krizni porez - kratko su odgovorili u Privrednoj komori.

Najavili su da neće odustati od inicijative da se smanje opterećenja na zarade.

- Manji doprinosi, veća minimalna zarada i efikasnija kontrola inspekcija doprineće rastu plata i zaposlenosti. Na taj način širiće se baza poreskih obveznika i sačuvati stabilnost javnih finansija - kategorični su u Privrednoj komori.

I druga poslodavačka udruženja pozdravila su ukidanje kriznog poreza, ali su ukazala da od menadžmenta zavisi gde će se ubuduće preliti taj novac - radnicima ili poslodavcima.

DOPRINOSI ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANjE

POLOVINOM prethodne godine Vlada je smanjila doprinose na obavezno zdravstveno osiguranje za dva odsto. I tada se očekivalo da će to biti razlog za blagi rast plata.

- Ipak, to se nije desilo. Čini mi se da je taj novac ostao negde skriven i ipak završio kod poslodavaca - ocenio je nedavno prilikom susreta sa privrednicima Darko Radunović, ministar finansija.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije