Skopljem bogomolje povlače linije
06. 03. 2016. u 07:25
U glavnom gradu Makedonije nastavljeno "obeležavanje" i "markiranje teritorije" simbolima. U državi sa dva miliona stanovnika prebrojane 1.952 crkve i 580 džamija a gradi se još
SKOPLjE
OD STALNOG DOPISNIKA
U NASTAVKU "rasađivanja" etničkih i verskih simbola po glavnom gradu Makedonije, otkako su Albanci sredinom februara u skopskoj opštini Čair otkrili još jednog crnog dvoglavog orla, u subotu je postavljen temelj za, takođe još jedan, krst u susednoj opštini Butelj.
I, krenuli su protesti.
Demonstranti iz redova Demokratske unije integracija (DUI) Alija Ahmetija u četvrtak su, u prisustvu policije, uz mehanizaciju, zaravnali temelje za izgradnju krsta, spalili oplatu, porušili ogradu neimara i na mestu planiranih radova za podizanje 55 metara visokog krsta postavili svoj kamp i zaboli zastavu Albanije.
Jedan od čelnika DUI, gradonačelnik skopske opštine Čair Izet Medžeti, najavio je da se neće povući dok lokalna samouprava u Butelju ne poništi odluku o podizanju krsta. Ukazao je da je "minaretima mesto u džamijama", a i "krstovima je mesto u crkvama". Podsetio je da je Makedonija sekularna i multietnička država.
A poslanica DUI u makedonskom parlamentu Ermira Mehmeti, koja je bila i među vandalima koji su svojevremeno pokušali da sruše kip cara Dušana na mostu na Vardaru, sada je u Butelju na demonstracijama Albanaca poručila: "Ne želimo Skoplje da postane Bejrut, već nastojimo da bude kao Brisel. Nećemo dozvoliti ovo da prođe, napravićemo Makedoniju po evropskom modelu."
U već prepoznatljivoj ikonografiji, demonstranti su nosili isključivo zastave Albanije i transparente s porukama "Ne želimo Skoplje koje će se pretvoriti u Belfast, Jerusalim ili Bejrut", "Ovo je sekularna država", "Ovo je klin, a ne krst" i "Politika dalje od religije".
Formalnog inicijatora postavljanja krsta u Butelju, kao i onog u Aerodromu, lidera Svetskog makedonskog kongresa Todora Petrova, pretukla su trojica Albanaca iz jurišnog ešalona DUI.

Nedeljnim osvećivanjem postamenta za postavljanje velikog krsta u skopskom naselju Butelj, samo nekoliko dana posle podizanja metalnog crnog dvoglavog orla u predgrađu Skoplja Topansko polje, nastavlja se podela Skoplja upotrebom simbola.
U tim novim prilozima za ionako uzavrelo raspinjanje Makedonije između krsta, polumeseca, crnog dvoglavog orla, lava VMRO-a ili antičkih simbola Aleksandara Makedonog, u ovoj zemlji je u protekloj deceniji izgrađeno gotovo 350 novih džamija i minareta i skoro isto toliko novih hramova, crkvica, manastira, parklisa, krstova...
Iz nekanonske MPC, kao i iz Islamske verske zajednice (IVZ), zvaničnio je potvrđeno da se na području Skoplja nalaze 133 džamije i 112 pravoslavnih hramova. Iz obe verske organizacije tvrde da, nezavisno od toga šta misle vernici, to nije dovoljno i da treba podizate nove objekte. Značajan broj stručnjaka ukazuje na to da je na delu svojevrsno "obeležavanje" i "markiranje teritorija" u objektivno teško deljivom međuetničkom i međureligijskom miljeu ne samo Skoplja, nego i velikog dela Makedonije.
Na širem planu, u ovoj zemlji s nešto više od dva miliona stanovnika, postoje 1.952 crkve i 580 džamija. U fazi izgradnje ili obnove, najmanje je pedesetak crkava i desetak džamija. Analitičari su izračunali da okvirno na 831 žitelja Makedonije "pada" po jedna crkva ili džamija.
Rezultati lane sprovedene ankete fondacije "Konrad Adenauer" o religioznom dogovoru u Makedoniji pokazuju da većina od 74,2 odsto anketiranih građana pravoslavaca smatra da u ovoj zemlji ima dovoljno crkava, a 20,4 procenata od njih misli da ih je čak i previše. S druge strane, i 44,6 odsto anketiranih građana muslimana misli da ima dovoljno džamija, dok 43,1 smatra da ih je previše...
Podizanjem "svojih" verskih simbola i objekata, na "svojim teritorijama", kako ocenjuju stručnjaci, ulazi se u sferu otvorenog pozivanja na segregaciju i opasnu podelu po etničkim i religioznim linijama.
SIMBOLI, POČETAK BEZUMLjA
POD obezbeđenjem jakih snaga policije, sada zaravnati kamen temeljac za krst u naselju Butelj, baš kao i prethodni podignut u naselju Aerodrom, osveštao je poglavar nekakononske MPC Stefan. Revolt Albanaca je ispoljen još tada, a kulminirao je protestima u četvrtak.
- Orlovi i krstovi. Obično, u čitavom svetu, spomen-obeležja se postavljaju kao simbol na kraju bezumlja i krvoprolivanja. Kod nas je obratno. Postavljaju se da bi počelo bezumlje - napisao je na svom fejsbuk-profilu mladi vladika MPC Pimen.
Дарак
06.03.2016. 11:12
Наравно могло је да се напише којој религији припадају Албанци, јер овако, неупућеној већини делују као муслимани, што заправо нису, а онда се поставља логично питање, који то Кршћанин протествује против Крста?
U Albaniji ima 30% muslimana, 30% katolika i 40% pravoslavaca.
@Nesa - Gde si to procitao, u Albaniji ima 17% Hriscana, i Rimo-katolickih i Pravoslavnih vernika
Dragi moji, 99% Albanaca u Makedoniji su islamske veroispovesti. U samoj Albaniji oko 35% stanovništva su hrišćani, dok oko 65-70% su muslimani. Na Kosovu i Metohiji takođe oko 99% muslimani.
Nesa, nije tačno 70% muslimani 20% pravoslavci i 10% katolici
Komentari (9)