Epidemija virusa korona pokazala mnogobrojne nedostatke EU: Mrtvi kroje visinu novčane pomoći
21. 05. 2020. u 09:15
Raspodela novca namenjenog za sanaciju u EU
Ilustracija/ Foto: Depositphotos
Plan vodećeg evropskog dvojca, čiji je cilj da se privreda ponovo pokrene, jeste da navedena suma bude raspoređena u roku od tri godine. Iznos jeste veliki, jer, poređenja radi, godišnji budžet EU je 2019. iznosio oko 150 milijardi evra. U redovnim uslovima, na poljoprivredu otpada oko 38 odsto, na kohezionu politiku 32 procenta, dok se od ostatka finansiraju administracija, bezbednost, proširenje, kultura...
Kada je reč o najavljenih 500 milijardi evra, još nije određeno kojim će projektima biti namenjeni.
Ono što se zna jeste da će zahteve za pomoć podnositi regioni, a ne države. Pretpostavlja se da će glavnu ulogu u redosledu raspodele sredstava imati regioni s najvećim brojem obolelih i stradalih od virusa korona i stopom nezaposlenosti kao rezultatom epidemije.
Merkelova i Makron su zamislili da dug vraćaju sve zemlje EU po principu solidarnosti. Međutim, odmah su se pobunile neke države, među prvima Austrija, Danska i Holandija, smatrajući da svako treba da vrati svoje. Da bi se smirile strasti, pojavio se predlog da svaka država u evropsku kasu vraća sumu koju bi dobili njeni regioni. Tako jedna zemlja ne bi plaćala za drugu, ali bi se, ipak, dobili krediti po povoljnim stopama.