Zapad moli Putina za pomoć u borbi protiv džihadista
22. 11. 2015. u 11:00
Da li je, prvi put posle Drugog svetskog rata, na pomolu stvaranje velikog saveza supersila? Oland u Vašingtonu i Moskvi dogovara novo partnerstvo

Barak Obama i Vladimir Putin nedavno na Samitu G 20 u Turskoj
NAPADI terorista u istom mesecu na dve članice Saveta bezbednosti UN, Rusiju i Francusku, takoreći preko noći su složili nove "kockice" odnosa među velikim silama. Stradanje civila u ruskom putničkom avionu i na ulicama Pariza, praćeno pretnjom terorista drugim svetskim metropolama da bi ih mogla zadesiti ista sudbina, svrstala je, prvi put posle Drugog svetskog rata, na istu stranu Pariz, Vašington i Moskvu. Koalicija još nije formirana, ali su temelji postavljeni.
Posle otvorenog poziva francuskog predsednika Fransoa Olanda za stvaranje saveza protiv Islamske države (ID), Pariz je u petak podneo Savetu bezbednosti UN nacrt rezolucije sa pozivom zemljama članicama da "udvostruče i koordiniraju napore na sprečavanju i suzbijanju terorističkih napada koje priprema prvenstveno ID" i grupe povezane sa Al kaidom. Oland i generalni sekretar UN Ban Ki Mun založili su se za hitno usvajanje antiterorističke rezolucije.
Koliko Francuska polaže nade u koaliciju, svedoče i predstojeće Olandove posete Vašingtonu i Moskvi. Tema je samo jedna - povezivanje u koaliciju koja će proterati ID iz Sirije i Iraka.
Olandova inicijativa ne ide, istina, glatko, bez rezervi i protivljenja. Unutar evropske familije podele su snažne kada se radi o vojnom angažovanju EU. Italija se protivi, Britanija je uzdržana, dok nemačka štampa piše da Angela Merkel ne želi da postane ratna kancelarka.
Neki analitičari, opet, izražavaju skepticizam u vezi sa Rusijom. Iz Rusije, kažu, još ne stižu signali odricanja od sirijskog predsednika Bašara al Asada, dok SAD, uz sve pohvale Moskvi, insistiraju i dalje na njegovom odlasku.
Dešavanja na terenu, međutim, nagoveštavaju drugačiji tok. Francuski šef države se ne poziva na član pet sporazuma Severnoatlantskog saveza, koji predviđa zajednički odgovor u slučaju napada na zemlju-članicu, kao što je uradio Vašington posle napada terorista 11. septembra kako bi vojno intervenisao u Avganistanu. A glavna poruka NATO više nije da mora da se suprotstavi snaženju ruske vojne sile, već da Moskva može da odigra konstruktivnu ulogu u multilateralnom rešenju sirijske krize.
- Pozdravljam to što je Rusija sela za pregovarački sto sa mnogim drugim zemljama kako bi pronašla političko rešenje - rekao je generalni sekretar NATO Jans Stoltenberg.
Ni odnosi bivših hladnoratovskih neprijatelja nisu više tako zategnuti. Predsednik Rusije Vladimir Putin je u utorak naložio svojim snagama da naprave zajednički operativni plan sa komandom francuskog nosača aviona "Šarl de Gol" koji se približava sirijskoj obali. A Oland se sa ruskim predsednikom sastaje u Moskvi, posle konsultacija sa Obamom u Vašingtonu.
Znaci popuštanja i iz Brisela, odakle je šef Evropske komisije Žan-
-Klod Junker poslao pismo Putinu u kojem je nagovestio da bi moglo doći do tešnjih trgovinskih veza između EU i Evroazijske ekonomske unije, predvođene Rusijom, imajući u vidu napredak u primeni primirja u Ukrajini.
Još sredinom jula, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je nagovestio da Sporazum o iranskom nuklearnom programu između Teherana i velikih sila omogućava da se uklone "prepreke" za formiranje "velike koalicije" protiv Islamske države. Pre koji dan je njegov američki kolega Džon Keri saopštio da je rešavanje krize u Siriji "pitanje nedelja" i pozdravio saradnju sa Rusijom.
Prošle nedelje ruske i američke snage prvi put su razmenile vojne informacije tokom vazdušnih udara protiv ID u Siriji. Istovremeno, Francuska i Rusija su pokrenule seriju kaznenih napada u Siriji, koja je uključivala prvu upotrebu ruskih bombardera dugog dometa.

ŠTRAHE: OKONČATI SANKCIJE RUSIJI
Lider Slobodarske stranke Austrije (FPO) Hajnc-Kristijan Štrahe zatražio je u subotu hitno ukidanje sankcija EU protiv Rusije, kao i tešnju saradnju sa Moskvom u borbi protiv terorizma.
On je u saopštenju ukazao da je već na početku sankcija protiv Rusije, marta prošle godine, upozoravao na ekonomske i političke posledice.
"Sada kada Rusija zajedno sa Francuskom vodi borbu protiv terorizma, apsurdno je imati sankcije", smatra Štrahe.
On je podsetio da su državama EU potrebni pre svega nafta i gas, dok su Rusima neophodne zapadne mašine i kola.
Dumar
22.11.2015. 11:32
Molim? Necete vise antiraketni stit u Evropi? Ne bi ste vise ni sankcije? Nesto vam sad jako trebaju Rusi. Mnogo ste hteli, a vidi dokle ste stigli. Kako ste jadni.
Оп цврц гевезен, или ти опрем добро :-)
Ameri stvaraju exremiste sirom sveta, pocev od Alijinih islamista, dalmatinskohercegovackih ustasa, slavonskih fasista, OVK, Alkaida, Ukrajinskih nacista, arapskih islamista........... Sada navlace Rusiju, da udje u rat sa islamom.
Kopile Amerike, Izraela i grupe arapskih bogatih sunitskih kraljevina, koje sada svet prepoznaje pod imenom Islamska drzava, mora da bude unisteno od strane najjace svetske vojne sile - Rusije. Rusija ja bila ta koja je srusila Napolena i Hitlera, kada su bili na vrhuncu svoje moci. A danas tu ulogu svetskog hegemona je preuzela Amerika sa njenim podrepasima. Usput se zaglibila u kriminalu i genocidu naroda toliko da je Putin morao da nju pita u OUN da li svesna sta je uradila. Nema odgovora.
Ma neeee pustite Fransoa Olanda da bude "chef de guerre"!!!On je bio najglasniji uz mentora Obamu da se uvedu sankcije!!!
Komentari (28)