ZA RADOST NAJMLAĐIH: Fond humanosti Kompanije Novosti darovao knjige za Dečje selo u Sremskoj Kamenici
26. 12. 2018. u 19:52
Tokom više od četiri decenije postojanja, Dečje selo je formiralo bogatu biblioteku, ali je svaka donacija te vrste sa radošću dočekana u ovoj ustanovi
Studenti čitali knjige mališanima Foto D. Dozet
POVODOM manifestacije "Noć knjige", kao i božićnih i novogodišnjih praznika, Fond humanosti Kompanije "Novosti" darovao je komplet knjiga Dečjem selu "Dr Milorad Pavlović" u Sremskoj Kamenici nadomak Novog Sada.
Tokom više od četiri decenije postojanja, Dečje selo je formiralo bogatu biblioteku, ali je svaka donacija te vrste sa radošću dočekana u ovoj ustanovi.
- Svaki dolazak, raspitivanje i podrška, a naročito poklonjene knjige, nama puno znače jer i ovo je korak ka vraćanju pravim vrednostima - uz zahvalnost našoj Kompaniji, naglašava Mirko Jankelić, direktor Dečjeg sela.
Knjige iz edicije "Novosti" odmah su pobudile veliko interesovanje štićenika Dečjeg sela, a dodatna radost bilo je druženje sa predstavnicima našeg lista i studentima Učiteljskog fakulteta iz Sremske Kamenice, predvođenim prof. dr Draganom Litričin Dunić. Studenti su delove izdanja "Novosti" čitali mališanima.
Radoznali slušaoci reagovali su već na naslov knjige Milomira Kragovića "Čavka se kiti tuđim perjem":
- Da li je to kad uzmeš tuđe perje, pa se nakitiš? - pitao je šestogodišnji mališan.
- Ne - odgovorili su uglas studenti Ivana, Ljiljana i Mladen. - To je kada neko postigne neki uspeh, a neko drugi taj uspeh prisvoji.
- E, pa to nije lepo - zaključio je mališan.
Mirko Jankelić sa našim novinarom,Foto D. Dozet

Sremskokameničko Dečje selo nastalo je u velikoj porodici SOS dečjih sela 1975. godine kao stoto u svetu i prvo u Istočnoj Evropi. Izgrađeno je po ugledu na druga dečja sela na temeljnim vrednostima SOS Kinderdorf organizacije, kao što su odgovornost, istrajnost i pre svega posvećenost.
Nosi ime velikog humaniste i borca za dečja prava, dr Milorada Pavlovića, tadašnjeg sekretara za socijalnu politiku Vojvodine. Tragajući za odgovorom na pitanje: "Kako pomoći deci bez adekvatnog roditeljskog staranja, kako im pružiti srećno detinjstvo?", Pavlović se upoznao sa učenjem Hermana Gmajnera. Prihvatio je njegove ideje o konceptu dečjih sela, oslonjenom na priči o životu dece u porodici gde se neguju odnosi poverenja, saradnje, bliskosti i bezuslovnog prihvatanja.
SEOCE SA 13 KUĆA
DEČJE selo u ovom trenutku predstavlja dom za 90 štićenika bez roditeljskog staranja iz cele Srbije. Dečaci i devojčice, mladići i devojke, uzrasta od tri do 24 godine, žive u 13 kuća kao porodica. O njima brine pedesetak zaposlenih. Stariji štićenici raspoređeni su u devet stanova, potpuno opremljenih, koje su Dečjem selu zaveštali dobri ljudi.