Mali prodavci strahuju od tržnih centara

E. B. TALIJAN

14. 01. 2020. u 19:00

Istraživanje Unije poslodavaca o inicijativi uvođenja neradne nedelje otkrilo nedoumice trgovaca. Stav da trgovci treba sami da određuju radno vreme

Мали продавци страхују од тржних центара

Foto K. Mihajlović

OKO 52 odsto poslodavaca mikro, malih i srednjih preduzeća strahuje da bi eventualnim uvođenjem zabrane rada nedeljom u maloprodajnim objektima bili dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na velike kompanije i tržne centre. Smatraju da bi bili napravljeni ustupci i da bi jakim sistemima bio dozvoljen rad, što bi predstavljalo nelojalnu konkurenciju i dovelo bi do pada prometa i zaposlenosti u manjim trgovinama.

To je pokazalo istraživanje koje je uradila Unija poslodavaca Srbije povodom pokrenute rasprave u društvu o uvođenju neradne nedelje. U anketi su učestvovala mikro, mala, srednja preduzeća i velike kompanije, kao i veliki broj preduzetničkih radnji.

- Manja preduzeća se pribojavaju da bi odluka mogla da bude selektivna i da njima bude zabranjeno da rade, a da se velikim kompanijama dozvoli - kaže za "Novosti" Ljiljana Pavlović iz Unije poslodavaca Srbije. - Zato insistiraju da, ukoliko dođe do usvajanja takvog rešenja, ono mora da važi za sve trgovce.

Dodaje da se ovo ne odnosi na ustanove koje su izuzeci i koje bi morale da dežuraju, kao što su apoteke i benzinske pumpe.

TRGOVINA ČINI 10 ODSTO BDP MINISTAR trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić izjavio je da se sada u Srbiji sprovodi istraživanje i anketa sa trgovcima, potrošačima i radnicima zaposlenim u trgovini o zabrani rada nedeljom. - Ovde se radi o 300.000 ljudi koji rade u sektoru trgovine, što je 15 odsto svih zaposlenih u Srbiji - naglasio je Ljajić. - Taj sektor donosi 10 odsto srpskog BDP-a. Mi moramo da vodimo računa s jedne strane o tim ljudima, njihovim interesima i pravima, a sa druge o našoj ekonomiji i privredi. Deo trgovaca ističe, navodi Ljajić, da u srpskoj trgovini nedostaje 5.000 radnika. Zaključuje da odluka mora da bude deo sveobuhvatne analize i istraživanja.

Generalni stav poslodavaca je, kako ističe, da trgovci samostalno treba da određuju svoje radno vreme u skladu sa tržišnim trendovima, poštujući striktno zakone.

- Poslodavci su istakli da treba raditi na jačanju kontrolnih mehanizama države kako bi se zakonski propisi koji se odnose na plaćanje rada nedeljom dosledno primenjivali - objašnjava Pavlovićeva. - Taj rad je skuplji 26 odsto za poslodavca i tako mora da bude.

Sindikati često ukazuju na to da se krše prava radnika i da oni ne dobijaju više novca za rad vikendom, ali Pavlovićeva naglašava da poslodavci insistiraju da se te zakonske odredbe poštuju.

- Svako izbegavanje dodatnih plaćanja za njih predstavlja nelojalnu konkurenciju - objašnjava naša sagovornica. - Smatraju da rad vikendom mora da bude skuplji.

Govoreći o uticaju uvođenja zabrane rada nedeljom na poslovanje kompanija, Pavlovićeva kaže da su mišljenja poslodavaca podeljena.

- Jedan deo privrednika smatra da bi zabrana rada nedeljom mogla da im donese uštede - navodi predstavnica Unije poslodavaca. - S druge strane, ima i onih koji smatraju da bi to dovelo do pada prometa zato što je evidentno da u danima vikenda postoji pojačana tražnja kupaca.

Pavlovićeva najavljuje da će sve to biti tema na narednoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta koja se očekuje krajem januara. U radu tog tela učestvovaće predstavnici Vlade, poslodavci i reprezentativni sindikati.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije