NADA ZA ZADUŽENE U “ŠVAJCARCIMA”: Otpis za kredite do 50.000?

D. I. Krasić

09. 04. 2019. u 08:02

Ni drugi sastanak između zaduženih u švajcarskoj valuti i bankara nije doneo očekivano rešenje. Bankari nude "brisanje" dela glavnice, ali do određene granice. Podrazumevaju pomoć države

НАДА ЗА ЗАДУЖЕНЕ У “ШВАЈЦАРЦИМА”: Отпис за кредите до 50.000?

Foto N. Fifić Sa protesta zaduženih u "švajcarcima"

ZADUŽENI u "švajcarcima" očekivali su u ponedeljak bar okvirno rešenje svog problema, ali drugi sastanak sa bankarima, pod patronatom države, nije bio uspešan. Bankari, kako nezvanično saznajemo, "računaju" na otpis dela glavnice, ali to ne nude svima. Glavnica bi bila smanjena onima koju su uzeli do 50.000 evra, što je oko 70 odsto zaduženih. Banke su spremne da na sebe preuzmu deo tog troška, ukoliko i država to učini.

U rešavanju ovog problema, banke računaju na značajnu finansijsku "injekciju" od države. Od oko 100 miliona evra očekivanog "troška", država bi pokrila do 30 miliona, a ostatak same banke. Zaduženi se, međutim, pitaju šta će biti sa dugovima onih koji su uzeli tek nekoliko stotine evra veći kredit. Da li će i oni moći da dobiju pravo na otpis dela glavnice do "granice" koje su banke predložile, odnosno do 50.000 evra.

U Srbiji se trenutno otplaćuje 16.800 kredita indeksiranih u švajcarskoj valuti. Poslednji dostupni podaci o stambenim kreditima u francima su iz januara 2018. godine, kada su otplaćivana 17.684 ovakva kredita, sa preostalim dugom od 77 milijardi dinara, odnosno 650 miliona evra.

Tada je Kreditni biro objavio da je najviše stambenih zajmova u "švajcarcima", čak 61,9 odsto, uzeto u visini od jedan do pet miliona dinara, što je prema tadašnjem kursu, do 42.000 evra. Oko petine ukupnih kredita u "švajcarcima" uzeto je u većoj vrednosti - od 42.000 evra do 84.000 evra. Broj kredita iznad tog iznosa je 1.280.

U Udruženju CHF nisu želeli da iznose detalje sastanka, niti da komentarišu "zacrtavanje" granice za delimični otpis duga na iznos zajma od 50.000 evra.

- Čekamo da banke daju svoj predlog zakona, onako kako ga oni vide. I još nije izvesno da će se postići saglasnost za neku konačnu verziju zakona - prokomentarisala je kratko po okončanju sastanka u ponedeljak za "Novosti" Jelena Pavlović, članica Upravnog odbora Udruženja CHF.

Novi sastanak, kada Udruženje dobije detalje bankarskog predloga ovog zakonskog rešenja, biće zakazan za danas po podne ili sutra ujutru.

SVAKO MOŽE DA TUŽI

SISTEMSKO rešenje, koje bi kroz najavljeni "leks specijalis" rešilo problem zaduženih u švajcarskim francima ne bi trebalo da spreči bilo kog dužnika da, ukoliko smatra da treba - tuži banku. Za to su se, od starta, zalagali i predstavnici zaduženih. Koliko je to po volji banaka, i kako će da izgleda konačna verzija specijalnog zakona, tek ostaje da se vidi narednih dana.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (8)

TADIJA ZEMUN

09.04.2019. 09:51

tako mogu "leks specijalis"za sve sto im padne na pamet,kad si na vlasti sve ti je dozvoljeno,poslusnici samo dignu ruke(ili ubace kartice) i eto ga,koliko novih glasova za izbore masala

Radojko

09.04.2019. 09:59

Ovo je pravna drzava,sve ce to da se resi kako valja.Imamo nase strucnjake i oni ce to pravicno proceniti.

Monika_BG

09.04.2019. 10:39

U problemu su kupci i to nije sporno. Ali da se iz drzavne kase namiruju banke to je katastrofa! I ja sam mogla tako kupiti stan. A i ko mi kriv sto nisam.

tarabic

09.04.2019. 10:41

Dug po CHF kreditima je oko 600 miliona e. a hrvati su prilikom korverzije dali milijardu e da bi resili ovaj problem, Rumuni preko 680 miliona e. Mi-zaduzeni u chf kreditima ne trazimo ni dinar to traze banke od drzave, MI ZAHTEVAMO SAMO DA SE POSTUJE ZAKON i da sudovi sude u RAZUMNOM roku.

misko

09.04.2019. 11:25

Sa ovim zaduzenim do 1 mil. banke nece imati trosak, jer oni su vec 90-95% otplatili kredit, umanjenje na onih 5% im nista ne znaci, samo bankama da ozakone PLJACKU.

Marko

09.04.2019. 11:45

Bolje i pametnije je da se pomognu oni junaci sa Kosara koji skoro nemaju hleba da jedu,struju im seku a zive u rusevinama od kuca.Sirotinji koja nema deci ni za uzinu uce uz svece a ne da se pomaze neko ko je dosao u grad digao kredit ne izlazi iz Delta sitija ili Usca i jos traze pomoc drzave to drzava nebi smela da dozvoli pare su i nase...

Miki

09.04.2019. 21:43

Ko je terao narod da stavlja novac kod Jezde i Dafine za velike kamate, pa je na kraju vracano doduse u ratama opet od nasih zajednickih para.

Ненад

10.04.2019. 09:48

Ово је потпуна будалаштина, да држава даје било какве паре банкама.Пошто се банке никада и нису задужиле у CHF, нема правног основа за наплату кредита клијентима у CHF !Само је потребно да се све прерачуна у складу са законом и да се банкама одузме незаконито стечена добит (уз затезну камату, наравно) и врати клијентима.Посао државе и тзв. Народне банке је само да спроведу закон.