Umro Andonis Papandopulos, prijatelj srpskog filma
Božidar Zečević
31. 03. 2020. u 00:06
Posle dugogodišnje teške bolesti napustio nas je Andonis Papandopulos, grčki filmski reditelj i dugogodišnji umetnički direktor festivala kratkometražnog umetničkog filma u Drami
Andonis Papandopulos, grčki reditelj
POSLE dugogodišnje teške bolesti napustio nas je Andonis Papandopulos, grčki filmski reditelj i dugogodišnji umetnički direktor festivala kratkometražnog umetničkog filma u Drami. Ovaj festival u malom, ali naprednom gradu na severu Grčke preuzeo je pre manje od tri decenije kao regionalnu smotru, a ostavio ga kao vodeći međunarodni festival umetničkog filma, žarište ideja i dostignuća svih kinematografija sveta. Danas je festival u Drami, zajedno s još možda dve srodne smotre, vodeće i najprestižnije svetsko stecište umetničkog eksperimenta i istraživanja poetike pokretne slike u rodu kratkog filma. Naravno da se na samom početku svog angažmana oslonio na najstariji festival ove vrste u Evropi, na beogradski Festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, čiji je bio čest učesnik i gost i gde je stekao zavidno poznavanje našeg filma kao i veliki broj prijatelja i kolega iz naše sredine, koje je rado pozivao i promovisao na svom festivalu. Godinama su srpski filmovi u Drami zauzimali mesto u samom vrhu, našim autorima su organizovane retrospektive, a mnogi od njih su, kao rano preminuli Živko Nikolić, stvarali špice i vizuelni identitet ove smotre. U najtežim trenucima za našu zemlju i naš film, tokom devedesetih, umeo je da pruži ruku prijateljstva i pomoći i to mu nikada nećemo zaboraviti.
Andonis Papandopulos rođen je 1956. u Patri. Diplomirao je i magistrirao filmsku režiju na Fakultetu za film "Aleksandar Dovženko" u Kijevu. Po povratku u domovinu radio je najviše za televiziju (njegov angažovani dugometražni dokumentarni film "Genocid sećanja", nagrađivan u zemlji i inostranstvu, prikazan je počasno na Martovskom festivalu u Beogradu 2011). Bio je profesor filma Akademije Hadžiku, član Evropske filmske akademije i član Državne komisije za premiranje filmskih autora. Smrt ga je zatekla u radu na prvom igranom filmu "Zelene pomorandže".
DANA 28. januara 1846. godine, u carskom Beču, u dvorani Gracijen-zelen (Grazien-Sälen) dogodilo se nešto nezamislivo – austrijska aristokratija zaplesala je u ritmu srpskog kola.
UPRKOS protivljenju nekih članova Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), večeras je, u Svečanoj sali, govorio kao učesnik programa "Susreti sa stvaraocima - Masterklas, govorio poznati muzičar i roker Dado Topić.
ZAVOD za proučavanje kulturnog razvitka će u utorak, 24. februara sa početkom u 13 časova biti domaćin svečanog otvaranja izložbe pod nazivom „Pećka škola – mesto razvoja, veština i znanja“, kulturno-umetničkog i dokumentarnog projekta posvećenog jednoj od najznačajnijih prosvetnih i umetničkih institucija u Peći i Metohiji.
NA svečanosti u kripti Hrama Svetoga Save sinoć je dodeljena prestižna nagrada "Izviiskra Njegoševa" Miroslavu Maksimoviću (1946) za celokupno književno delo.