PRISTICI PO RECEPTU LJUBLJANE: Pretnje Hrvatske i Milanovića neproduktivne su i - neevropske

Niko ne spori da treba zatvoriti tužnu knjigu nestalih, jer to je pre svega civilizacijsko pitanje i porodice moraju da znaju sudbinu svojih najmilijih

ПРИСТИЦИ ПО РЕЦЕПТУ ЉУБЉАНЕ: Претње Хрватске и Милановића непродуктивне су и - неевропске

Arhvia

ONO što ne želiš sebi, ne radi drugima, univerzalno je moralno načelo sadržano kod Bude i Konfučija, starih Grka i Isusa iz Nazareta, Muhameda i Kanta. Ovde na Balkanu ili, kako bi se umiveno reklo, na jugoistoku Evrope, očito to ne vredi.

Hrvatska koju su zbog bilateralnog spora pri ulasku u EU kočile zapadne komšije Slovenci, što je u to vreme izazivalo gnevno reagovanje Zagreba, sada sličan scenario najavljuje istočnom komšiji, Srbiji. Ili će se razjasniti sudbina nestalih ili Zagreb neće podržati ulazak Srbije u EU, tvrdi hrvatski predsednik Zoran Milanović. Torbu punu bilateralnih sporova Zagreb bi očigledno hteo da iskoristi za ucenu komšija "da popuste". Upravo ono što hrvatska desnica stalno zagovara, kao glavni cilj da se zakoči Srbija na evropskom putu.

Niko ne spori da treba zatvoriti tužnu knjigu nestalih, jer to je pre svega civilizacijsko pitanje i porodice moraju da znaju sudbinu svojih najmilijih. Još se traga za gotovo 1.500 ljudi i interes je i Zagreba i Beograda da se taj proces što pre završi. Uostalom, među nestalima je gotovo jednak broj Hrvata i Srba, ali sve to ide polako, jer je reč o veoma komplikovanom procesu. Niko ne koči istinu, što je najvažnije.

Dve države treba da se dogovore i o granicama i reše još mnoge probleme iz prošlosti.

Ali, to se ne radi silom i pritiskom, već kroz bilateralne razgovore i pregovore. To se rešava diplomatijom, za stolom, a ne uz pretnje i podmetanje nogu komšijama koji žele da se pridruže evropskoj porodici. Uostalom, sama Hrvatska je na svojoj koži osetila posledice sličnih pritisaka Ljubljane, koji su na kraju ostavili traga u odnosima dveju država.

Zato su Milanovićeve pretnje Srbiji neproduktivne i pre svega neevropske.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?