DA li bi se menjali udžbenici matematike kada bi neko rekao da dva plus dva nije četiri? Ne bi, jer u naučnu istinu koju su utvrdili matematičari niko ne sumnja.

ФИОКА

Novosti

Ali, kada lingvisti kažu da hrvatski ne spada među južnoslovenske jezike, već da se u tu grupu ubrajaju bugarski, makedonski, slovenački i srpski, a da srpski jezik Hrvati zovu hrvatskim, Bošnjaci bosanskim i neki Crnogorci crnogorskim - e ta naučna istina mora da se koriguje, a udžbenici u kojima to piše da se promene.

To traže Hrvati, besni što se negira postojanje hrvatskog jezika, a naše prosvetne vlasti spremno pristaju, pa će udžbenik iz gramatike za osmi razred biti promenjen.

Ministarstvo prosvete, inače, ovo je naložilo na zahtev ombudsmana koji je opet po pritužbi Nacionalnog saveta hrvatske manjine kontrolisao Ministarstvo i utvrdio da su formulacijom u udžbeniku povređena manjinska prava.

- Ne znamo kako naučna istina može da vređa nečija prava - rekli su lingvisti povodom odluke ombudsmana.

Ceo postupak utvrđivanja povrede hrvatskih osećanja tekao je vrlo brzo, što nije uobičajeno za našu tromu administraciju. Međutim, te hitrine nema kada je u pitanju zaštita srpskih nacionalnih interesa, pa tako, na primer, još nije počela primena Zakona o zaštiti ćirilice, iako su rokovi odavno prošli. Brzine nema ni kada je reč o udžbenicima od nacionalnog značaja (istorija, geografija, srpski jezik i književnost) za koje je odavno najavljeno da će ih izdavati nacionalni Zavod za udžbenike. I tu su rokovi prošli, zna se samo da je pripremljen nacrt zakona, ali on čami u fioci.

Izgleda da su fioke rezervisane samo za propise koji se tiču zaštite srpskog nacionalnog interesa, dok sve ono što štiti tuđe nacionalne interese, čak i kad nisu ugroženi - brzo ugleda svetlo dana.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (2)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?