GRAM KOŠTA I DO STO EVRA: U Srbiji bi moglo odlično da se zarađuje, mušterije iz celog sveta stoje u redu
HIT na svetskom tržištu je pčelinji otrov koji se već uveliko koristi za proizvodnju lekova i farmaceutskih proizvoda.
Foto: Tanjug/Dušan Aničić/Depositphotos
Cena u svetu se kreće od 60.000 do 100.000 evra po kilogramu dok je u Srbiji čak tri puta niža. Razlog za to je pre svega nedostatak zakonske regulative koji onemogućava organizovanu prodaju.
- Mnogi pčelari znaju za vrednost pčelinjeg otrova i dosta ljudi ulazi u taj posao i ulaže, ali na kraju izgubi novac. Tržišnu cenu određuju ponuda i potražnja. U Srbiji još ne postoji laboratorija niti zakonska pravila kojom se reguliše ova oblast, a to rezultira manjom potražnjom i nižom cenom. Problem je što ova oblast nije zakonski regulisana i otrov se kupuje na crnom tržištu - kaže predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović.
Tek kad to zakoni dozvole proizvodnja na legalan način će biti omogućena.
- Ipak se radi o otrovu i tako mora i da se tretira. Potrebno je da se propišu uslovi za proizvodnju od prostorija i higijene do svih ostalih standarda. Mi smo taj zahtev podneli još 2008. godine, ali ništa se nije rešilo. Svako i dalje radi kako misli da treba, na svoju ruku. Ludi koji imaju pčele sami se bave proizvodnjom i to je uvek rizik, jer nemate propisane standarde, a kupci ga pazare na svoju odgovornost - kaže Rodoljub.
Prema evropskim pravilima, pčelinji otrov, baš kao i zmijski, više nisu resor ministarstva poljoprivrede.
- Ministarstvo zdravlja bi trebalo da reguliše način pravljenja, obrade, prodaje i disitribucije, ali to se još nije desilo. U svetu se koristi u farmaceutskoj industriji gde se od pčelinjeg otrova proizvode preparati za koštana oboljenja. Uveliko se rade istraživanja sa pčelinjim otrovom i ispituje se da li može da posluži kao lek za određene bolesti. Ako bi se registrovao u tu svrhu proizvodnja bi eksplodirala - kaže predsednik pčelarskih organizacija.
Podseća da to nije nimalo lak posao i da se pčelari radije okreću proizvodnji meda, matičnog mleča i propolisa kad već od otrova ne mogu da profitiraju.
- Sakuplja se tako što se na košnicu postavi ploča koja se uključi u elektro-aparat. Struja određene frekvencije pobuđuje pčele koje počinju ubadanje i lučenje otrova. Sa ploča se skidaju kristali apitoksina i čuvaju u staklenoj teglici na tamnom mestu - kaže Živadinović.
Za jedan gram otrova treba odraditi 15 pčelinjih zajednica jer jedan gram otrova izluči 100.000 pčela stražarica starosti od 18 do 21 dan.
(Mondo)
Preporučujemo
PROSEČNA ZARADA U SRBIJI ZA JANUAR: U odnosu na prošlu godinu veća za 5,3 odsto
25. 03. 2021. u 12:49
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (2)