ISTORIJSKI DODATAK - UZ BAĆUŠKE BEOGRAD POSTAJE EVROPA: Doprinos ruske emigracije u razvoju kulture, umetnosti i arhitekture

NEMOGUĆE je danas, u punoj meri, oceniti doprinos ruske emigracije koja je u Kraljevinu, a pre svega u Srbiju, donela znanje, obrazovanje i iskustvo u oblastima kojima su se bavili.

ИСТОРИЈСКИ ДОДАТАК - УЗ БАЋУШКЕ БЕОГРАД ПОСТАЈЕ ЕВРОПА: Допринос руске емиграције у развоју културе, уметности и архитектуре

Ruske izbeglice na jednom skupu u Beogradu

Najveći broj ruskih intelektualaca i umetnika, nije stigao da upozna ove boljke svake emigracije, jer su brzo nalazili posao i istinski bili korisni. To osećanje ličnog doprinosa moralo je da ima lekovit učinak na tugu i nostalgiju za svojom zemljom i ranijim životom.

Ogromne tragove "beli" Rusi ostavili su u srpskoj arhitekturi, baletu, operi, slikarstvu, stripu. Upravo su oni postavili prve baletske predstave na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu, 1923. godine, kada su izvedeni fragmenti baleta "Ščelkunčik" ("Krcko Oraščić") Petra Iljiča Čajkovskog i "Šeherezade" Nikolaja Rimskog-Korsakova. Dve godine ranije osnovana je i Glumačko-baletska škola.

Za uspostavljanje beogradskog baleta najzaslužniji su Klaudija Isačenko, nastavnik baleta u Glumačko-baletskoj školi, i Jelena Poljakova, prva solistkinja Marijinskog teatra u Petrogradu. Velika je uloga i Margarite Froman, soliste Boljšog teatra. Baletske predstave režirali su i igrali Teofil Pavlovski, Igor Vasiljevski, Nina Kirsanova, Maks Froman... Iz ruske Glumačko-baletske škole ponikle su i prve srpske balerine, a baletska scena mogla je da stane rame uz rame sa evropskim.

NINA VASILjEVNA KIRSANOVA, široj publici poznata kao baka Mikija Manojlovića, koja ređa pasijans u filmu "Nešto između", više puta je napuštala srpsku prestonicu zbog međunarodne karijere, ali se uvek vraćala. Posle silaska sa scene nastavila je sa pedagoškim radom, a u poznim godinama završila je arheologiju, pa u sedamdesetoj čak i magistrirala. Bila je supruga čuvenog operskog pevača, soliste Boljšog teatra, Borisa Popova. Prvi put je nastupila u javnosti na sceni pozorišta "Manjež", na Baletskoj večeri, sa Aleksandrom Fortunatom, baletanom Lavovskog velikog pozorišta. Fortunatov je kao direktor, reditelj i prvi igrač Baleta Narodnog pozorišta, ujedno pripremio prvi celovečernji balet, 1924. - "Kopeliju", u kojoj je nastupila Kirsanova.

Godine 1926. s Fortunatom odlazi u Pariz, a od 1927. do 1931. igra u trupi čuvene Ane Bavlovne kao primabalerina. Posle Anine smrti vraća se u Beograd i postaje šef baleta, koreograf i reditelj. Njen baletski studio prerasta u Državnu baletsku školu.

Smatra se da je Opera Narodnog pozorišta otpočela samostalnu delatnost 1919. Ruski operski pevači nastupali su na scenama u Beogradu, Novom Sadu i Zagrebu. Među njima su bili Lena Zinovjeva, Georgija Jurnjeva, Jelena Rejmonova, Jelisaveta Popova, Pavla Holotkova, Boris Popov... Istaknuta operska pevačica Ksenija Rogovska Hristić, koja je završila Milanski konzervatorijum, a od 1914. pevala u Moskovskoj i Operi Boljšog teatra, emigrirala je u Srbiju 1920. Na sceni Narodnog pozorišta pevala je sedam sezona, sve dok nije prešla u Parisku operu. U srpsku prestonicu vraća se 1929. i udaje za slavnog kompozitora i direktora Beogradske opere Stevana Hristića. Biće solista još celu deceniju.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

UDARNO: Zelenski tvrdi da je Lukašenko prihvatio ultimatum

UDARNO: Zelenski tvrdi da je Lukašenko prihvatio ultimatum

KOMUNIKACIONA oprema za koju Ukrajina tvrdi da je pomagala u podršci ruskim napadima dronova sa teritorije Belorusije prestala je da radi, rekao je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski novinarima danas, nekoliko dana nakon što je izdao ultimatum beloruskom predsedniku Aleksandru Lukašenku.

24. 06. 2026. u 18:41

Komentari (0)

STRAŠAN MEČ AUSTRIJE I ALŽIRA! Marko Arnautović strelac, obe selekcije obezbedile ono što su želele!