PROCVETALI KOSOVSKI BOŽURI: Prirodna bašta u brdima između Niša i Bele Palanke

Д. А.

21. 05. 2021. u 07:50

HIBRIDI kosovskih božura krase bašte i parkove, ali je njegovo najveće stanište na ovim prostorima tajna dostupna samo za iskrene zaljubljenike u prirodu.

ПРОЦВЕТАЛИ КОСОВСКИ БОЖУРИ: Природна башта у брдима између Ниша и Беле Паланке

Foto D. Alihodžić

U brdima na granici Niša i Bele Palanke, na 800 metara nadmorske visine, prostire se najlepša prirodna bašta koja se kao u pesmi sredinom maja zacrveni od lepote kosovskih božura.

Kosovski božur može biti samo crven, ali se ukrštanjem dobija u gotovo svim bojama i pravi je prestiž odgajiti novu sortu. Zbog navodne lekovitosti kosovskog božura, koja nikada nije do kraja istražena, bio je pred istrebljenjem. Verovalo se da leči epilepsiju, pa je zbog pohlepe i lakovernosti nemilosrdno čupan iz korena. Poslednjih godina zahvaljujući botaničarima i pravim ljubiteljima prirode polako se obnavlja.

- Ova prostranstva bi mogla biti prava turistička atrakcija. Slikati se u ovoj lepoti je privilegija. Trudimo se da je sakrijemo od javnosti, jer je to način da sačuvamo kosovski božur - kaže veliki poznavalac flore Vlastimir Nikolić Kalac iz Bele Palanke.

Nikolić dodaje da su mu najdraži dok su u "loptici", odnosno dan- -dva pre cvetanja.

- Cvet je sam po sebi malo umetničko delo prirode. Zbog velikog broja prašnika veoma je zahvalan za pravljenje hibrida i zato stranci ne pitaju za njihovu cenu. Ali, ima stvari koji nisu za prodaju - veli naš sagovornik.

Zemljište na kom rastu je krševito i ne deluje plodno, ali kosovskim božurima ne smeta da kao iz inata pokažu raskoš stabla i cvetova i purpurno crvene boje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

MEĐUNARODNI DAN VOLONTERA: Snaga zajedništva i solidarnosti