ZAVRŠENA PRVA FAZA: Radovi na arheološkom nalazištu Glamija u Rtkovu kod Kladova
ZAHVALjUJUĆI sredstvima Ministarstva kulture u visini od 750.000 dinara arheološka ekipa Muzeja Krajine i Arheološkog instituta Beograd završila je prvu fazu projekta pripreme dokumentacije za konzervatorsko-restauratorske radove na arheološkom nalazištu Glamija u Rtkovu kod Kladova.
foto Z.Milić
Nakon radova na terenu, koji su obuhvatili arheološke definicije postojećeg stanja, arhitektonsko-geodetska snimanja i na kraju fotogrametrijska snimanja, možemo reći da je prva faza projekta završena.
Do kraja godine biće završen i arhitektonski i građevinski projekta kojim ćemo konkurisati za dodelu sredstava za konzervatorsko-restauratorske radove, kaže mr Gordan Janjić, arheolog-muzejski savetnik Muzeja Krajine u Negotinu, rukovodilac projekta, na kojem su učestvovali i dr Bojan Popović, arhitekta Arheološkog instituta u Beogradu, arheolog Milica Tomić, student arheologije Srećko Živanović, a kao stručni konsultant i Aleksandar Aleksić, arheolog, konzervator-istraživački savetnik iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš.
Ovo antičko utvrđenje kvadratne osnove, zidano od kamena i opeke, dimenzija 18,5 sa 18,5 metara jedno je od utvrđenja duž Rimske vojne granice na Dunavu u Srbiji koji se nalazi na preliminarnoj Listi svetske baštine.
Izgrađeno je u drugoj polovini četvrtog veka na najistaknutijem položaju, što, kažu arheolozi jasno ukazuje na veoma važan odbrambeni značaj u sistemu zaštite Rimskog carstva. Lokalitet je sistemski bio istraživan osamdesetih godina, a pored manjeg utvrđenja arheolozi su otkrili i ostatke većeg iz vremena obnove Limesa u šestom veku.
-Na putu smo da još jedno arheološko nalazište, koje je bilo sastavni deo utvrđene rimske granice na Dunavu, zauzme svoje mesto na Uneskovoj mapi kao deo celine na kojoj Muzej Krajine intenzivno radi - kaže mr Gordan Janjić, arheolog-muzejski savetnik Muzeja Krajine u Negotinu, rukovodilac projekta.
Arheološka nalazišta Glamija u Rtkovu i Egeta u Brzoj Palanci u opštini Kladovo, kao i Mora Vagei u Mihajlovcu i Ćetaće u Radujevcu u opštini Negotin deo su projekta rekognosciranja desne obale Dunava od Prahova do Kladova, ali i projekata raščišćavanja, uređivanja i prezentacije koji su sprovedeni u periodu od 2016. do prošle godine.
Preporučujemo
MAJA GOJKOVIĆ O BORBI ZA DRUŠTVO BEZ NASILjA Položaj žena sve bolji i bolji
09. 12. 2025. u 20:00
SVEČANO OTVORENE NOVA ZGRADA MZ I OBNOVLjENA SALU SOKOLSKOG DRUŠTVA Futogu po zasluzi
09. 12. 2025. u 16:29
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (1)