"ĐOKISTI" NICALI ŠIROM PLANETE: Đorđe Marjanović, najveća jugoslovenska zvezda 20. veka (FOTO)

Dragana MATOVIĆ

19. 05. 2021. u 07:26

ĐORĐE Marjanović je nesumnjivo najveća jugoslovenska zvezda 20. veka. Iza sebe je ostavio bogat opus i to može da se tumači ne samo kao dragocen doprinos našoj muzičkoj sceni, nego i popularnoj kulturi uopšte.

ЂОКИСТИ НИЦАЛИ ШИРОМ ПЛАНЕТЕ: Ђорђе Марјановић, највећа југословенска звезда 20. века (ФОТО)

Foto: Arhiva "Novosti"

Mnoštvo njegovih pesama su hitovi čak i danas. Njegova karijera trajala je nekoliko decenija. Imao je drugačiji pristup radu i publici, a imao je i sreće.

Ovako, za "Novosti", govori muzikolog Marijana Dujović, autorka knjige "Energija slobode - Stvaralačka biografija Đorđa Marjanovića". Pored novinskih članaka, ona je koristila deo lične arhive pevačevog sina Marka Marjanovića, u kojoj su zabeležena sećanja njegovog oca, prijatelja i saradnika.

- Marjanović na sebe skreće pažnju krajem pedesetih, kada je skinuo svoj sako i zavitlao ga u publiku - kaže nam Marijana Dujović. - Publika je reagovala jedinstveno, zaljubila se u njega zauvek, bez obzira na to što su medijski poslenici uglavnom mislili da je reč o scenskom klovnu i nenadarenom pevaču. No, Đorđe je vremenom izrastao u vrhunskog šoumena, kompletnog scenskog umetnika kakvog popularna muzika nikad ranije na ovim prostorima nije imala. Zauvek je promenio estradu i ovdašnju popularnu muziku. Čaroliju ritma Zapada pomešao sa poetikom slovenske duše. Trasirao je put rokenrolu i bio prvi u socijalističkoj epohi koji je osetio sve dimenzije neviđene slave i popularnosti.

Klub obožavalaca zvanih "đokisti" imao je veoma važnu ulogu u karijeri Đorđa Marjanovića. Tih godina klubove obožavalaca imale su i druge zvezde - Tereza Kesovija, Lepa Lukić, Miki Jevremović... Ali, nijedan nije opstao kao što je to bio slučaj sa "đokistima". Sve je počelo tako što je Marjanovićeva obožavateljka Danka spazila svog idola na ulici i odlučila da otkrije gde stanuje. Bio je na početku karijere, bez snimljene ploče.

Foto: Privatna arhiva

 

- Pratila ga je sve do njegove tadašnje adrese, Terazije broj 14 - kaže autorka "Energije slobode". - Danka je dobila nadimak "Danka Četrnaest", a njegovi obožavaoci koji su se okupljali ispred ulaza i inicirali stvaranje kluba "Đokisti". Prvi zvaničan klub osnovan je 1964, a za samo dve godine mreža obožavalaca proširila se kao gerila po celoj Jugoslaviji. U SFRJ je 1968. postojalo čak 56 takvih klubova, sa oko 23.000 članskih karata. Iste godine klubovi "đokista" osnovani su u Milanu, Sofiji, Bukureštu, Kanadi, pa čak i u Kongu.

U Moskvi je prvi klub "đokista" osnovan 1967, a već 1972. u SSSR je bilo 150 klubova, a samo onaj u Kijevu imao je registrovanih 14.000 članova. Sovjetski "đokisti" su učili srpski jezik kako bi mogli da pevaju s njim na koncertima, a jugoslovenski su im slali tekstove pesama kako bi ih naučili napamet. Mnogi "đokisti" svedoče kako ih je Đorđe opominjao da ne smeju da popuste u školi, da ne puše, da se ne odaju porocima... Jedna od obožavateljki ovako je opisala njihov susret: "Došao je da poseti moju bolesnu majku. I ne samo moju. Uvek kad je imao vremena dolazio je kod mnogih 'đokista' ako bi čuo da se nešto dešavalo."

Foto: Arhiva "Novosti"

 

- Đorđe je bio velika zvezda u SSSR u periodu Hladnog rata, jer u to vreme nije bilo moguće organizovati nastupe muzičkih zvezda sa Zapada - navodi Marijana Dujović. - Ostvario je holivudski uspeh, zato što je sovjetskoj publici pružao sve ono što joj je bilo uskraćeno. Đorđe im je prikazao moć spektakla zapadnjačke kulture.

*****************************

ŽIVORAD AJDAČIĆ: U SSSR SU GA ČUVALI POLICIJA I KONjICA

NEKOLIKO solističkih programa Đorđa Marjanovića režirao je Živorad Ajdačić, sadašnji generalni sekretar Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Pola veka su drugovali.

- Đorđe je među prvima otkrio scensku umetnost - kaže Ajdačić. - Svi su pevali za mikrofonom i stalkom, a on je skinuo mikrofon i napravio pokret na sceni. Malo je poznato da je u Sovjetski Savez prvi put otišao sa Ninom Spirovom. Nina je trebalo da snimi novogodišnju emisiju, ali se zbog dečka vratila u SFRJ. Zamolili su Đorđa da ostane. Ostao je i napravio čudo.

Foto: V. N.

 

Ajdačić je sa Đorđem nekoliko puta išao na turneje po SSSR:

- Imao je po pet koncerata dnevno sa više od 10.000 posetilaca. Dvorane u kojima je nastupao čuvala je policija i konjica. Bilo mi je teško kad su mi javili da je na turneji u Australiji doživeo moždani udar. U to vreme bio sam poslanik u srpskom parlamentu. Pozvali su me da pomognem da država plati njegovo lečenje, jer nije imao zdravstveno osiguranje, a lekari nisu dozvoljavali da se vrati u Beograd dok mu ne bude bolje. Obezbedili smo sredstva za lečenje. Đorđe je to zaslužio, jer je ostavio neizbrisiv trag na našoj muzičkoj sceni. Bio je neumoran borac.

*********************

NA STADIONU SEDAM DANA ZAREDOM: ŠTA JE TAKSISTA IZ MOSKVE ISPRIČAO ŽELjKU JOKSIMOVIĆU

KOMPOZITOR i pevač Željko Joksimović prisetio se anegdote koja mu se dogodila u Rusiji, pre 24 godine, kada je bio na početku karijere. Grupa naših pevača redovno se u to vreme takmičila na festivalu "Slavjanski bazar" u Vitepsku u Belorusiji, inače rodnom mestu Marka Šagala. Te godine na festivalu je trijumfovala Ceca Slavković, dok je Željko pobedio 1999.

- Pita nas taksista u Moskvi '97. odakle smo - ispričao je Joksimović. - Kažemo mu, iz Srbije. On kaže: "Srbija, Jugoslavija, Đorđe Marjanović!" Mi presrećni, kao da smo sreli nekoga svog tamo. Kažemo mu da smo ovde jer pevamo na otvaranju festivala, baš na stadionu pored koga prolazimo u tom trenutku, pa idemo dalje za Belorusiju. Vozač reče: "E, pa tu je i Đorđe Marjanović pevao, davno doduše, ali se sećam da je pevao na tom stadionu sedam dana zaredom, po dva koncerta dnevno". - Hvala na tragovima koje si ostavio dragi Đorđe. Čast je bila poznavati te i bivati sa tobom.

Foto: Instagram/ Željko Joksimović

*******************

PRVA TURNEJA SA BUBIŠOM SIMIĆEM: BIO JE DIVAN DEČKO, ŽELjAN NASTUPA

PRVI put javno Đorđe Marjanović je nastupio 1954. na jednoj manifestaciji u Kruševcu. Skromni počeci na filmu ("Svi na more", "Anikina vremena", "Pesma sa Kumbare", "Sumnjivo lice"...) nisu ukazivali na ogromnu pevačku popularnost, a to nije bila ni njegova želja. Pevački angažman za njega je bio dodatni izvor prihoda. Na jednom nastupu u Beogradu 1957. zapazio ga je kompozitor i dirigent Vojislav Bubiša Simić (97), i pozvao ga da sa zabavnim orkestrom Radio-televizije Beograd krene na turneju po SFRJ.

- Doveo sam ga prvi da peva javno - kaže Bubiša Simić, za "Novosti". - Iako njegove glasovne sposobnosti nisu bile velike, postigao je veliki uspeh zahvaljujući svom nastupu. Imao je potpuno nov pristup i način pevanja. Nije kao statista stajao mirno ispred mikrofona, kretao se gore-dole po sceni. Tako je osvajao publiku.

Foto: K. Mihajlović

Simić kaže da je Marjanović bio divan dečko:

- Bio je sladak, simpatičan, željan da nastupa. Bio je presrećan kada sam ga pozvao da nastupa sa nama. Verujem da je bio uplašen, ali to se nije videlo na sceni. Bio je estradni pevač, u pravom smislu te reči i to mu je donelo ogromnu popularnost.

Bubišu i Đorđa karijere su odvele na različite strane:

- Nisam sa Đorđem išao na velike turneje po svetu, ali smo do kraja ostali dobri prijatelji. Mnogo mi je žao što nas je napustio.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna