OSVOJIO ČAK 91 NAGRADU: Umetnik Aleksa Mirković je ponos Srbije i Srpske

D. LALIĆ

26. 09. 2020. u 12:47

ZABLISTAO u gotovo svim evropskim državama i u dalekoj Australiji, a svojim talentom očarao eminentne profesore harmonike širom sveta.

ОСВОЈИО ЧАК 91 НАГРАДУ: Уметник Алекса Мирковић је понос Србије и Српске

Foto: Privatna arhiva

Iako je veoma mlad, Aleksa ima 91 osvojenu nagradu i tu ne prestaju sve njegove titule, kao ni zalaganje da doprinose razvoju kulture i muzike u dve države.

Ovaj mladi umetnik je rođen u Srbiji, gde je završio osnovno i opšte muzičko kao i srednje obrazovanje osvojivši prva i važna priznanja, a taj uspon je nastavio u Srpskoj, jer je Muzičku akademiju završio u Istočnom Sarajevu kao najbolji student, sa prosekom 9.97 i velikim brojem nagrada i priznanja.

Foto: Privatna arhiva

Polaznik je stručnih seminara predavača iz Finske, Rusije, Srbije, BiH, a engleski i ruski jezik govori tečno. Pored izvođaštva, bavi se i dirigovanjem, aranžiranjem i kompozicijom, često nastupa na humanitarnim koncertima.

Interesovanje za muziku je pokazao već sa pet godina, a njegova majka koja je profesor klavira je njemu i njegovom bratu bila uzor i neko ko im je preneo ljubav prema muzici. - Zbog majke smo obojica bili česti posetioci koncerata, još od malih nogu, pa je to donekle bio i logičan izbor profesije. Naravno, ništa mi nije nametnuto.

Stariji brat je postao profesor klarineta, a on je kaže ipak odabrao drugačiji instrument - harmoniku. - Sam sam izabrao instrument, a za to je zaslužan moj prvi profesor dr Rakić Zoran, sa kojim sam radio od svoje šeste do trinaeste godine, ali i kasnije na seminarima. Od samog početka krećem na takmičenja. Nakon nekog vremena, počeo sam da putujem u inostranstvo na takmičenja i to je za mene do danas ostao najlepši i možda najkorisniji deo ove profesije. Sa svojom profesorkom Danijelom Rakić sam tokom srednje škole i fakulteta obišao veliki broj zemalja i nastupao u njima.

Nekome je teško da broji do 91, ali on je upravo toliko nagrada osvojio na raznim takmičenjima širom Evrope i u Australiji. - Do sada sam osvojio 91 nagradu i to u Australiji, Austriji, Bugarskoj, BiH, Letoniji, Litvaniji, Makedoniji, Portugaliji, Rusiji, Sloveniji, Srbiji, Ukrajini, Francuskoj, Češkoj, Švajcarskoj. Ovo su samo nagrade sa takmičenja, a pored toga sam dobitnik velikog broja nagrada za dostignuća, raznih fondacija, institucija, i grada Valjeva. Značaj ovih nagrada je u tome da imate potvrdu sa raznih strana da idete u dobrom pravcu. Sama nagrada nije toliko bitna, jer je naša umetnost - "umetnost trenutka" i sam ishod takmičenja često zavisi od mnogo faktora.

Foto: Privatna arhiva

Kroz stvaralaštvo je usledila i saradnja sa Svetskom konfederacijom harmonikaša.

- Muzika je za mene prostor koji se može večno istraživati. Trenutno se najviše bavim harmonikom. Komponujem, delujem kroz tim i stranicu Accordion constelation, koji je postao zvaničan partner Svetske konfederacije harmonikaša, ali pripremam i planiram upis na dalje cikluse studija.

Otkriva da su za njega najlepši i najkorisniji delovi takmičenja posle nastupa. -Tada slušate druge takmičare, upoznajete se i razgovarate sa njima i iz toga učite i napredujete.

Aleksa smatra da je u razvoju umetnika važno da ne budu sputavani, iako su oni vrlo istrajni. - Prava umetnost uvek pronalazi svoju publiku. Ona možda nije uvek toliko glasna i brojna, koliko pobornici kvazi-umetnosti, ali zasigurno postoji. Pored toga, umetnici uvek pronađu način i put do uspeha, čak i u teškim vremenima, a često im je ono što stvaraju sasvim dovoljno i okruženi su skromnošću. Sve ostalo je, nažalost, na onima koji se umetnošću ne bave, niti su se ikada bavili. U toj atmosferi nam umetnici odlaze sa ovih prostora, u potrazi za mestom gde njihov rad neće biti nipodaštavan, ismevan ili neuvažen.

Mirković poručuje da bi mladi umetnici imali više uspeha, ako bi u kulturi bili stručnjaci koji istinski vole svoj posao i kad bi mediji podržali kvalitetno stvaralaštvo. - Kako bi zadržali talente, na pozicijama koje se bave kulturom, umetnošću, pa i sportom, moramo imati stručne ljude, zaljubljenike u svoj posao, ne one koji se grčevito drže za svoju poziciju i gledaju sopstveni interes. Trebalo bi da konačno krenemo na taj put od pojedinačnog ka opštem dobru, ali na to utiče mnogo faktora: pre svega kućno vaspitanje, a zatim obrazovni sistem, sredina, ali i mediji, u kojima, na žalost, vidimo sve više obeshrabrujućih rubrika i tekstova, potpuno pogubnih za kulturu i maksimalno udaljenih od polja umetnosti. Ljudi koji se ne bave umetnošću često svoj ukus formiraju prema onome što im se nudi, a samim tim i odnos prema umetnosti. Moramo da promenimo ponudu sadržaja u medijima. Ja se ne sećam kada je neku naslovnicu dnevnih novina ,,zauzeo’’ neki uspeh naših mladih talenata, kritika koncerta klasične muzike ili osvrt na neku izložbu. Sve ovo podrazumevam u rečenici da je umetniku potrebno da ne bude sputavan.

"USPEH ZA USPEHOM"

Aleksa Mirković je rođen 1997. god. u Valjevu, gde je završio osnovno opšte i muzičko obrazovanje, kao i prvi razred srednje muzičke škole. Nakon toga vokalno-instrumentalni odsek (harmonika) nastavlja i završava u Zemunu, dok u Valjevu uporedo završava teoretski odsek. Na ovim odsecima je bio najuspešniji učenik, te dobija sledeća priznanja: Đak generacije; Najbolje izveden maturski koncert; Za umetnička dostignuća (Zemun) i Nagrada Živorad Grbić – za najuspešnije predstavljanje škole u zemlji i inostranstvu, Najbolji učenik teoretskog odseka (Valjevo). U Domu učenika srednjih škola (RJ ,,Zmaj’’ Zemun) proglašen je za Đaka Generacije. Muzičku akademiju u Istočnom Sarajevu završava kao najbolji student. Nastupao je u znamenitim salama širom Evrope: Kolarčeva zadužbina, Belgorodska filharmonija (Rusija), Praški konzervatorijum (Dvoržakova sala – Češka), Banski, Kulturni centar Daugavpilsa (Letonija), Teatar grada Alkobasa (Potrugalija), Galerija Art get u Beogradu…

Na njegovom repertoaru su dela, kako baroknih, tako i savremenih svetskih kompozitora.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.

17. 04. 2024. u 17:57

Komentari (1)

POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina