BOGINJU VESTU NEMCI UZELI ZA RATNI PLEN Nepoznato o Smederevskoj tvrđavi: Statua lika iz rimske mitologije čuvala dvor Brankovića (FOTO)

Јелена Илић

12. 01. 2026. u 07:00

DVE godine dele Smederevo od obeležavanja šest vekova od gradnje Smederevske tvrđave, a i danas mnoge činjenice o srednjovekovnoj lepotici na Dunavu nisu znane široj javnosti. Jedna od njih je postojanje vrednih skulptura koje su uglavnom odnete kao nemački ratni plen u Prvom svetskom ratu.

БОГИЊУ ВЕСТУ НЕМЦИ УЗЕЛИ ЗА РАТНИ ПЛЕН Непознато о Смедеревској тврђави: Статуа лика из римске митологије чувала двор Бранковића (ФОТО)

Foto N. Živanović

Mali grad Smederevske tvrđave, podignut 1428. godine kao dvor vladara Srbije, despota Đurđa Brankovića, i čije je zidanje trajalo samo dve godine, krasila je ženska skulptura sa plintom od belog mermera koja je verovatno predstavljala rimsku boginju Vestu. Nalazila se u posebno ozidanoj niši u okviru Malog grada, a prema sačuvanim zapisima i istraživanjima, ova skulptura iz II veka naše ere, potiče iz Viminacijuma i doneta je kako bi ukrasila dvor.

- Vesta je bila boginja ognjišta, doma i porodičnog života u rimskoj religiji i poistovećuje se sa grčkom boginjom Hestijom. Statua boginje u vreme Prvog svetskog rata nestala je iz Smederevske tvrđave, i gotovo izvesno su je odneli Nemci. Nikada nije pronađena - kaže Dejan Radovanović, arheolog i direktor Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Radovanović navodi da postoji samo jedna sačuvana fotografija statue i to veoma lošeg kvaliteta. Fotografija je objavljena još pre Prvog svetskog rata u jednoj publikaciji koja obrađuje antičke spomenike u Srbiji. Pojavljuje se u knjigama dr Leontija Pavlovića, teologa, istoričara umetnosti i dugogodišnjeg direktora Narodnog muzeja u Smederevu.
Postoje nepotvrđeni navodi da je statua boginje tokom bombardovanja tvrđave 1916. godine, pala i razbila se. Neizvesno je da li su je neprijatelji za vreme okupacije odneli y fragmentima ili sastavljenu.

Postoji legenda da je narod mislio da je reč o predstavi Jerine Branković, žene despota Đurđa, i da je bio običaj da je prilikom ulaska u Mali grad gađaju kamenjem jer su je zbog teškog kuluka tokom zidanja tvrđave smatrali prokletom.

Srećna 7535. godina

ONO što i danas čuva Smederevska tvrđava je najočigledniji dokaz o starom srpskom kalendaru koji godine broji od postanka sveta, koji je važio do 19. veka, i koji se razlikuje od današnjeg za 5.509 godina. Ispod velikog krsta na kuli Donžon ispisan je tekst koji u prevodu glasi: "Hristu Bogu blagoverni despot Đurađ gospodar Srblja i pomorja zetskog po naredbi (volji) njegovoj sagradi se ovaj grad u leto 6938". Iznad krsta je ispisan tekst "Car slave" i znaci "Isus Hristos pobeđuje". Tako bi, prema natpisu na Krstatoj kuli, ova nova 2026, po starom kalendaru, zapravo bila 7535. godina.

- Negativni mit o Jerini se stalno nadograđuje, pa između ostalog i ovom pričom - kaže arheolog Dejan Radovanović. - To se svakako nije događalo u vreme Jerininog života i boravka u Smederevu. Kasnije su došli Turci, a Srba u gradu gotovo da i nije bilo. Kada je srpska vojska ušla u Tvrđavu 1876. godine, naroda nije bilo u Tvrđavi. Vojska je ovde bila sve do posle Drugog svetskog rata, kada zvanično izlazi iz Tvrđave 1947.godine.
Tokom izgradnje grada kamen je donošen iz Viminacijuma, rimskog naselja kraj Smedereva Mons Aures, iz tvrđave Ram na Dunavu, kao i iz nekih znatno starijih objekata - hramova i nekropola. Tako su se na Smederevskoj tvrđavi, na više mesta, našle uzidane rimske spolije - oznake viteške časti, donesene y nedostatku građevinskog materijala.

foto: Fejsbuk

 

Na Jerininoj kuli nalazio se reljef koji je prikazivao Herakla, sina vrhvnog boga Zevsa i smrtnice Alimene. Bombardovanjem i oštećenjem kule pao je i reljef, koji je zatrpan. Pronađen je 1969. godine prilikom arheoloških iskopavanja y rovu Malog grada, navodi se u izveštaju o stradanju spomenika kulture iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, autora Nadežde Katanić.

Foto N. Živanović

 

Takođe, ovde stoji da je postojala i skulptura uzidana y kulu y zidnom platnu Dunav - Jezava. Skulptura je imala sedam glava, sastojala se od portreta i poprsja, i po toj skulpturi se i kula zvala "kula sedam brata glave". I nju su neprijatelji izvadili i zajedno sa ostalim skulpturama iz Smederevske tvrđave odneli za vreme Prvog svetskog rata. n

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja

NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja

MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).

10. 01. 2026. u 15:08

Komentari (0)

SKRASIO SE SA VODITELJKOM: Reditelj je bio muž Nede Arnerić, sa Tanjom Bošković ima dvoje dece, voleo je i misicu i njenu rođaku