LED OSTAJE, ALI POČINJE DA SE TOPI: Teme prvog telefonskog razgovora Putina i Bajdena one o kojima će se teško postići kompromis

B. Vlahović - dopisnik iz Moskve

27. 01. 2021. u 22:39

TELEFONSKI poziv novog američkog predsednika Džozefa Bajdena ruskom predsedniku Vladimiru Putinu u utorak predveče, vratio je tračak nade da će početi proces normalizacija odnosa dve velesile.

ЛЕД ОСТАЈЕ, АЛИ  ПОЧИЊЕ ДА СЕ ТОПИ: Теме првог телефонског разговора Путина и Бајдена оне о којима ће се тешко постићи компромис

Foto AP

Optimizam je podgrejan i odlukom da se produži Dogovor o strateškom ofanzivnom oružju, Novi START, koji je potpisan još 2010. godine i koji se nalazio pod pretnjom prekida. Putin i Bajden su izrazili zadovoljstvo što je postignut dogovor da se taj dokument produži još na pet godina.

Ali u Moskvi su svesni da otopljavanje odnosa neće biti ni brzo ni lako, jer Vašington ne odustaje od svojih dobro poznatih stavova o Ukrajini i gasovodu "Severni tok-2", a sada su tim spornim pitanjima dodali i hapšenje opozicionara Alekseja Navaljnog.

Posle čestitke Bajdenu, Putin je kazao da bi normalizavcija odnosa između Rusije i SAD bila u interesu obe zemlje i celog sveta kada se zna posebna odgovornost velikih sila za bezbednost i stabilnost u svetu. U to spada i mogućnosti saradnje u borbi protiv pandemije virusa korona.

Razgovaralo se i o američkom jednostranom napuštanju Dogovora o otvorenom nebu, zatim o iranskom atomskom programu, normalizaciji situacije u Ukrajini, kao i o ruskoj inicijativi da se održi samit stalnih članica Saveta bezbednosti OUN. U Kremlju su ocenili da je razgovor Putina i Bajdena bio otvoren.

Peskov: Rano je

SVI razgovori o resetovanju odnosa između Rusije i SAD nisu ukorenjeni u stvarnosti, izjavio je juče novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov. "Nisu još stvoreni uslovi za resetovanje odnosa", rekao je Peskov.

Po tradiciji posle ovakvih razgovora u Vašingtonu ističu kako je njihov predsednik potvrdio "čvrstu poziciju" o određenim spornim pitanjima. I Bajden je imao potrebu da to kaže, kako mu se ne bi zamerilo da popušta Putinu, što se u SAD doživljava kao najveći greh.

Svet se raslojava, nestaje srednji sloj

JEDAN od najvećih problema koji muči skoro sve zemlje je raslojavanje stanovništva na mali broj superbogatih i sve veći broj siromašnih. Taj problem je pandemija virusa korona samo zaoštrila. Da nevolja bude veća, smanjuje se broj onih koje zovemo "srednji sloj" i koji daje stabilnost društvu, kazao je juče ruski predsednik Vladimir Putin obraćajući se prvi put posle 2009. godine Forumu u Davosu, koji se ove godine održava virtuelno.

Putin smatra da je sadašnja situacija u svetu slična onoj tridesetih godina prošlog veka - raste populizam i levih i desnih radikalnih snaga.

- Pređašnji modeli i instrumenti ekonomskog razvoja preživljavaju krizu - kazao je Putin i kao pozitivni primer smanjenja broja siromašnih naveo Kinu, ali i Rusiju gde se takođe smanjio broj siromašnih u poslednje 22 godine. - Pre dve decenije u Rusiji je bilo 64 miliona siromašnih, sada ih je oko pet miliona.

Putin je istakao da je globalizacija pomogla da se bogate velike američke i evropske kompanije. On je dodao da internet korporacije već konkurišu sa državama. Upozorio je i na cenzuru koju samovoljno uvode vlasnici internet korporacija, što je bilo vidljivo nedavno u SAD.

Što se tiče odnosa Rusije i Evrope, Putin je podsetio na reči pokojnog nemačkog kancelara Helmuta Kola da su Rusija i Evropa prirodni saveznici.

Portparolka Bele kuće Džein Psaki je kazala da je Bajden potvrdio čvrstu podršku suverenitetu Ukrajine. Osim toga, Bajden je ponovio stare optužbe - da je Rusija nagrađivala ubice američkih vojnika u Avganistanu, da se mešala u predsedničke izbore u SAD 2020. godine - i na kraju dodao trovanje Navaljnog i sukobe policije sa demonstrantima prošle subote.

Rusija je već ranije demantovala sve te američke optužbe.

Predsednik Komiteta za međunarodne odnose Saveta federacije Konstantin Kosačov je optimistički kazao da razgovor Putina i Bajdena pokazuje da je moguć dijalog među liderima dveju zemalja. Kosačov je ocenio da je to bio vrlo važan razgovor.

ČOMSKI: SAD - VODEĆA TERORISTIČKA DRŽAVA

KAO što ne možete naterati republikansku rulju da prizna da su izbori izgubljeni, ne možete ni liberalne američke intelektualce naterati da priznaju da su SAD vodeća teroristička država, rekao je Noam Čomski (92), američki pisac i filozof u svom intervjuu za Raša tudej.

Foto: Printskrin

- Činjenica je da su tokom čitave svoje istorije SAD vodile agresivni rat protiv nekoga - rekao je Čomski nabrajajući od Reganovog takozvanog "rata protiv terorizma", što je zapravo bilo obračunavanje Vašingtona s "otporom američkom terorizmu u centralnoj Americi, a takođe i u južnoj Africi", preko tvrdnje da su SAD Nelsona Mandelu smatrale teroristom sve do 2008. godine i rata protiv Nikaragve, pa sve do Kube koja je "još jedna žrtva SAD" i koja je pretrpela višedecenijsku blokadu i stalnu američku kampanju da se podrije njena vlada i izazove ustanak.

Vladimir Batjuk, rukovodioc Centra vojno-političkih istraživanja Instituta za proučavanje SAD i Kanade, nazvao je razgovor Putina i Bajdena "pozitivnim signalom", ali bi bilo prerano reći da će doći do radikalnih promena u odnosima.

Foto D. Dozet

Ali ostaje činjenica da je malo ko verovao da će samo nedelju dana posle inauguracije Bajden razgovarati sa Putinom, kao i da će se produžiti Dogovor o ofanzivnom naoružanju.

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

SVETSKI DAN KLIMATSKIH PROMENA: Zaštitimo našu planetu od globalnog zagrevanja