ORBAN ŠALJE VOJSKU, NA PUT IDE I NJEGOV SIN: Potez premijera Mađarske šokirao i saveznike

Novosti online

20. 03. 2024. u 19:22

VEROVATNO se niko u Mađarskoj, pa ni u Čadu, ne bi uvredio konstatacijom da mnogi stanovnici ne bi lako pronašli drugu zemlju na mapi. Nije ni čudo, jer prilično mala Mađarska i ogroman, ali veoma retko naseljen Čad do sada nisu imali mnogo veze jedno sa drugim. Mađarska nema čak ni diplomatsko predstavništvo u Čadu, a isto je i obrnuto, piše Dojče vele.

ОРБАН ШАЉЕ ВОЈСКУ, НА ПУТ ИДЕ И ЊЕГОВ СИН: Потез премијера Мађарске шокирао и савезнике

Foto: Profimedia/Ilustracija

Međutim, od jeseni je došlo do pomaka u odnosima između dve zemlje: Mađarska će poslati 200 vojnika u Čad, kao i razvojnu i humanitarnu pomoć. Državna organizacija „Mađarska pomaže” otvorila je svoje prvo predstavništvo u Africi početkom godine – u prestonici Čada, Ndžameni. Kancelariju će voditi ozbiljan profesionalac, kaže Andraš Rač iz Nemačkog udruženja za spoljnu politiku (DGAP) u intervjuu za DV.

- Naravno da zavisi koliko novca ima na raspolaganju. Ali civilna misija ima potencijal da da značajan doprinos.

Međutim, što se tiče vojne misije, postavlja se više pitanja.

Izbeglice u Čadu u teškoj situaciji

Mađarski ministar odbrane Kristof Salaj-Bobrovnički pohvalio je Čad u oktobru 2023. kao jedinu stabilnu zemlju u regionu, a potom odmah upozorio na posledice destabilizacije.

- Ako i Čad postane nestabilan, mogli bismo da vidimo pucanje brana i stotine miliona migranata koji idu ka Evropi.

„Stotine miliona“ je veliko preterivanje, ali Čad je primio oko 1,1 milion izbeglica, više od bilo koje druge afričke zemlje sa svojih 18 miliona stanovnika. Polovina njih dolazi iz susednog Sudana. Prema podacima UN, nikakva humanitarna pomoć nije stigla u istočni deo Čada, koji se graniči sa Darfurom, kriznim regionom Sudana, više od mesec dana.

Koliko je Čad zaista stabilan?

Pored izbegličke situacije u Čadu, postoje i drugi unutrašnji politički problemi: izbori su zakazani za 6. maj. Bezbednosna situacija se dodatno pogoršala od ubistva jednog opozicionog političara pre dve nedelje. Posmatrači strahuju da bi privremeni predsednik Mahamat Debi mogao da pretvori Čad u diktaturu.

Do sada je Debi – za razliku od vođa puča u Nigeru, Maliju i Burkini Faso – bio lojalni saveznik Zapada, uključujući bivšu kolonijalnu silu Francusku. Međutim, u januaru je bio u Kremlju, a Mađarska je ponekad proruski orijentisana nego što se dopada ostatku EU.

Čadski politikolog Evariste Ngarlem Tolde smatra da Mađarska sa svojom misijom ima na umu samo svoje ciljeve.

– Teško je zamisliti da bi Francuska mogla da podrži prisustvo Mađara u Čadu. Isto važi i za Rusiju, koja je takođe odlučila da podrži stabilizaciju Čada, kaže Tolde u intervjuu za DV.

– Prisustvo Mađarske u Čadu lako se može objasniti ciljem smanjenja broja izbeglica koji joj nameće EU.

Ipak, Čad ostaje centralna zemlja u geopolitičkim interesima Pariza, Budimpešte i Brisela.

 Čad je pomalo bolna tačka za Evropsku uniju, kaže Ulf Lesing, koji vodi projekte nemačke fondacije Konrad Adenauer u regionu Sahela.

Dok EU često kritikuje vojne režime u Maliju, Nigeru i Burkini Faso, nema kritika na račun Čada uprkos deficitima u oblastima demokratije i ljudskih prava. Međutim, Laessing kaže za DV:

– Svakako ima smisla stabilizovati Čad jer je zemlja toliko važna za Centralnu Afriku, okružena susedima gde se Rusija širi.

Sa 200 vojnika u ogromnoj zemlji

Pitanje je samo šta se može postići sa 200 mađarskih vojnika u Čadu.

- Mislim da niko realno ne može da očekuje da se nešto uradi sa 200 ljudi u zemlji koja ima površinu od 1,2 miliona kvadratnih kilometara - kaže stručnjak za bezbednost Rač.

– S obzirom samo na obim misije, ona praktično nema šanse da sprovede značajnije promene.

Jer ni francuske oružane snage sa znatno većim kontingentom nisu uspele da značajno stabilizuju tu zemlju. Francuska ima više od 1.000 vojnika u Čadu, koji su prebačeni iz Malija i Nigera, pod pritiskom tamošnje hunte.

Zašto Mađarska ide u Čad?

Misija će biti pokrenuta kada se završe još neke bilateralne formalnosti. Stoga je nejasno da li će operacija početi pre ili posle izbora u Čadu 6. maja. U svakom slučaju, to bi bilo prvi put da bi Mađarska poslala čitave jedinice u Afriku na potencijalno opasnu misiju – i to bez međunarodnog mandata.

Šta su onda motivi Mađarske osim pomenutog navodnog sprečavanja migracija?

Ni Andraš Rač nema koherentno objašnjenje za to – samo teoriju sa kojom se često susreće, kaže. Vezano je za završetak misije NATO-a u Avganistanu 2021. godine, u koju su bili uključeni i mađarski specijalci i koji od tada mogu da vežbaju samo 'na suvo':

– Da bi se ova vrsta sposobnosti zadržala među specijalcima, potrebna su realna dejstva u realnim sredinama. Ovo u osnovi ima smisla, ali ne objašnjava zašto Čad, rekao je naučnik iz DGAP-a u intervjuu za DV.

Tajna misija gospodina Orbana

Dodatnu iritaciju izaziva jedna osoba: Gašpar Orban - sin premijera Viktora Orbana - bio je među mađarskim diplomatama koji su nekoliko puta pregovarali u Ndžameni poslednjih meseci.

Ima samo 32 godine, ali njegov članak na Vikipediji na engleskom navodi karijere u fudbalu, religiji, vojsci, a sada i diplomatiji. Jedan je od retkih Mađara koji je studirao na britanskoj vojnoj akademiji Sandhurst.

Nejasno je kakvu će ulogu Orbanov sin imati u misiji u Čadu. Iz perspektive stručnjaka za bezbednost Rača, ovo postavlja niz pitanja – na primer, o rizicima slanja slavne ličnosti poput premijerovog sina u takvu operaciju. Konačno, da li se radi i o njegovoj ličnoj karijeri? Prema Raču, ovo je barem „jedno od mogućih objašnjenja”.

(Jutarnji list)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!