POGLED ISKOSA: Slobodom protiv geometrije Milorada Bate Mihailovića
GALERIJA "Rima" sa svoja dva izlagačka prostora u Kragujevcu i Beogradu, jedno je od kultnih mesta na mapi moderne i savremene srpske likovnosti.
Foto: Milorad Bata Mihailović
Ona je centar ne samo za organizaciju kvalitetnih izložbi već i za zamašno izdavaštvo u vidu obimnijih kataloga i kapitalnih monografija sa studioznim tekstovima. Tokom marta i aprila u beogradskom ogranku te galerije održava se izložba slika i radova na papiru slikara i akademika Milorada Bate Mihailovića (Pančevo, 1923 - Pariz, 2011). Time se obeležava i 10 godina od njegove smrti. Na ovom manjoj ali doslednoj izložbi nije reč o crtežima već o zrelim ostvarenjima kolorističkog tipa na kojima dolazi do izraza sva osobenost tog stvaraoca - od dinamičke kompozicije, kosih i spiralnih poteza, likovne drame do forsiranja crvene boje i slobodno rešene celine u znaku prevlasti apstraktnog.
Vidimo da se crvena boja rano pojavljuje kod ovog slikara i trajno će obeležiti neke od njegovih najboljih radova, kao što je ciklus insipirisan Amerikom. Može li se kvalitetno slikarstvo zasnovati na estetici mrlje, udara četke na površinu i gestualnosti?
Mihailović, pripadnici grupe Gutai i brojni nekada avangardni slikari iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka dokazuju da može. Tašizam ili slikarstvo pomoću tačke i mrlje, poslednja je francuska istorijska avangarda. Sa njom se završava veliko francusko slikarstvo kao najnaprednije u protekla četiri veka (Dado Đurić ga je smatrao najvrednijim u celoj istoriji umetnosti).
Foto: Milorad Bata Mihailović
Sa Mihailovićevim slikama uočavamo da je estetika slobodnog slikarskog čina, naznačena još kod Engleza Aleksandra Kazensa u 18. veku i njegovom metodu slikanja pejzaža pomoću mrlja (na nemačkom fleka) i u dalekoistočnoj umetnosti, možda i ne toliko drugačija od klasičnog slikarstva. Kod Mihailovića isto tako dolazi do izražaja težnja ka čistoj, tačnije (od naracije) oslobođenoj likovnosti, koja podrazumeva i neke postavke figuracije: centar i periferiju slike, kompozicionu ravnotežu masa, kontraste ili harmonije boja, dijagonalnu, horizontalnu ili vertikalnu kompoziciju i sl. Nova je ogoljenost, svedenost tih osnovnih elemenata slike, naznačena još kod Vasilija Kandinskog oko 1915. godine.
Mihailović slika snažno, izrazito i upečatljivo, njegov obračun sa slikom uvek je konačan i dosledan. U delo ulaže mnoge tada nove i aktuelne metode, od gestualnog slikarstva, curenja likida (dripping) do monohromnog nabojavanja i nadrealističke dekalkomanije. Te bogate, možda i prebogate slike u formi i fakturi, uvek su tople i ljudske u izrazu i boji, dakle, pomalo i nesvršene, potpuno lišene tehničenja geometrijske apstrakcije. Ukupno, zapravo, samo svedoče o silovitoj, hrabroj prirodi slikara koji je, kako bi Pikaso rekao, "Imao sunce u stomaku".
SVE GORI NA BLISKOM ISTOKU: Sirene zavijaju širom Izraela, počeo novi napad; Iran silovito udara po američkim bazama (FOTO/VIDEO)
DRUGI dan rata na Bliskom istoku, pratite sa nama dešavanja uživo.
01. 03. 2026. u 07:31 >> 22:56
OTKRIVENO KAKO JE UBIJEN HAMNEI: Jedna greška ga koštala života, Tramp imao neočekivanog saveznika
SKRIVEN duboko u svom bunkeru, Ali Hamenei nije očekivao drzak dnevni napad u samom srcu svoje moći.
01. 03. 2026. u 19:16
BIO U POSETI JUGOSLAVIJI `89: Ko je likvidarni ajtolah Ali Hamnei? Istorijski OBRT za Iran - postoje samo DVE opcije
U AMERIČKO-IZRAELSKOM napadu na Iran, ubijen je vrhovni verski vođa, ajatolah Ali Hamnei dok je obavljao svoje dužnosti u kancelariji u Teheranu.
01. 03. 2026. u 12:45
Komentari (0)