U SLAVU HRABRIH DAMA: Međunarodni dan žena obeležiće dokumentarci na kanalu Vijasat histori

Д. Н.

06. 03. 2021. u 15:46

KANAL Vijasat histori obeležiće ove godine Međunarodni dan žena emitovanjem dva dokumentarca, u kojima se odaju priznanja damama za neverovatne podvige koje su učinile tokom istorije.

У СЛАВУ ХРАБРИХ ДАМА: Међународни дан жена обележиће документарци на каналу Вијасат хистори

Foto Vijasat

Film "Žene koje su se borile protiv Hitlera" (u ponedeljak, 8. marta, od 21 čas) otkriva priče o ženama koje su imale hrabrosti da se suprotstave nacističkoj ideologiji. One su se opirale varvarstvu, uprkos rizicima kojima je bio izložen svako ko se na bilo koji način usprotivio sistemu.

Majke, radnice, komunističke aktivististkinje, socijalistkinje ili konzervativke, časne sestre, studentkinje, poticale su iz svih društvenih slojeva i bile su do tada uzorne građanke Trećeg rajha. Neke od njih bile su pripadnice pokreta otpora, a druge su radile rame uz rame sa svojim muževima, verenicima ili prijateljicama. Život im je bio pun neizvesnosti i rizikovale su da budu potkazane od strane komšija ili rođaka.

Prenosile su poverljive informacije, delile antinacističke letke i spasavale Jevreje od deportacije u koncentracione logore. Kada bi ih uhapsili, slali bi ih u zatvor, deportovali ili čak pogubili!

Foto Vijasat

Decenijama su bile smatrane pukim saučesnicama poznatih muškaraca, boraca u pokretu otpora, do te mere da su ljudi zaboravili da prouče stvarni doprinos ovih žena u borbi protiv nacizma. Ovaj dokumentarac otkriva mnogima i dalje nepoznatu priču o tim ženskim nemačkim borcima pokreta otpora zahvaljući čemu će neke od ovih junakinja napokon postati poznate široj javnosti. Među njima su zvaničnica Ministarstva propagande Libertas Šulce-Bojzen, novinarka Rut Andreas-Fridrih i studentkinja Sofi Šol.

Drugi dokumentarac "Zagonetka kostiju: rodna revolucija" (22.00), preispituje čuvenu teoriju praistorije "muškarci lovci, žene sakupljačice". Muškarac kao lovac je dugo važio za glavnog hranioca porodice i smatra se da je bio na vrhu društvene lestvice od samog početka ljudske istorije.

Ali, prema mišljenju mnogih savremenih istraživača, ovo je pogrešno gledište. Ovaj film otkriva istinu o tome da li su umetnice kamenog doba, bogate princeze iz bronzanog doba, i žene Vikinga koje su mahale sekirama, zaista postojale.
 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?