NAUKA U SLUŽBI KULTURE: Kako se baština može sačuvati i uz pomoć jonizujućeg zračenja

M. A. K.

04. 12. 2020. u 12:30

JEDNA od tema ovogodišnje konferencije "Nuklearna sigurnost danas", u organizaciji Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije (SRBATOM) i Instituta za nuklearne nauke "Vinča", koju je otvorila potpredsednica Vlade i ministarka kulture i informisanja Maja Gojković, bila je primena zračenja za analizu i očuvanje kulturne baštine.

НАУКА У СЛУЖБИ КУЛТУРЕ: Како се баштина може сачувати и уз помоћ јонизујућег зрачења

Foto: Printskrin

 O ovoj temi govorili su Velibor Andrić i Slobodan Mašić, sa Instituta za nuklearne nauke "Vinča" i dr Vladan Desnica, sa Akademije likovnih umetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Jonizujuće zračenje, koje je do sada najveću primenu imalo u medicini i industriji, kako je objasnio Velibor Andrić, u poslednje dve decenije ima značajnu ulogu u proučavanju predmeta kulturnog nasleđa, čemu je naročito doprineo razvoj savremene elektronike i različitih analitičkih instrumenata.

- Jedan od nemerljivih efekata korišćenja jonizujućeg zračenja je to što analiza ne mora biti zasnovana samo na onome što vidimo golim okom. Ta prodornost zračenja ima mogućnost da se analiziraju i oni delovi koji nisu odmah vidljivi - istakao je Andrić, obrazlažući to na dva primera: slici Vinsenta van Goga "Busen trave", ali i primeru ikonostasa nekadašnje srpske crkve u Vemenu, u Mađarskoj, tačnije, njegovih dveri koje se danas nalaze izložene u Regionalnoj srpskoj crkveno-umetničkoj zbirci u Pečuju.

Prema njegovim rečima, naučnici su otkrili da Van Gogova trava ispod sebe krije ženski lik, kada su radili mapiranje određenih hemijskih elemenata koji su bili u osnovi pigmenata. Potom je na osnovu podataka dobijenih skeniranjem rekonstruisan skriveni crtež.

NOVA OBLAST - ARHEOMETRIJA

PRIMENA jonizujućeg zračenja u proučavanjeu baštine dovela je i do pojave nove naučne oblasti, nazvane arheometrija. Ona povezuje sva znanja iz prirodnih nauka poput fizike, biologije, hemije, geologije sa znanjima iz društvenih nauka, poput arheologije, istorije, istorije umetnosti.

U proučavanju kulturnog nasleđa, uz jonizujuće, najčešće se koristi rendgensko zračenje, ali i gama-zraci, elektroni, protoni, pa čak i neutroni.

- Ovo ne bi bilo moguće nijednom drugom tehnikom sem primenom jonizujućeg zračenja koje omogućuje da se prodre kroz taj prvi vidljivi sloj i da se dobije informacija o onom sloju koji se nalazi ispod onog koji vidimo golim okom - naglasio je Andrić.

U našoj baštini analiziran je centralni deo ikonostasa pravoslavne crkve u Vemenu.

- Radiografija je pokazala da se ispod onoga što se sad vidi kao naslikana ikona na tim drvenim vratima, krije originalni izgled tog umetničkog dela. Tada je nakon primene radiografije, pokušano da se na neki način pokaže šta je to što je ispod. Odluka da li će da se skine taj površinski sloj ili će da se sačuva ovaj danas vidljiv, doneta je na osnovu toga što se pokazalo da je moguće ukloniti taj preslikani sloj i da se na neki način otkrije ili izloži danas javnosti originalni izgled vrata - naveo je stručnjak iz "Vinče".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

NAGRADA STEVAN TOTOROVIĆ ZA MIRJANA MILOVANOVIĆ: Na Pogledima 2024 pohvaljeni Veroljub Naumović, Danilo Paunović i Marija Aranđelović