SRPSKA UMETNOST VATRE: Na Međunarom bijenalu keramike na Korzici dela šest naših odabranih autora različitih generacija i poetika
SAVREMENA keramička scena Srbije prikazaće svoja dostignuća na upravo otvorenom Međunarodnom bijenalu keramike - umetnost vatre, u Bonifaciju (BIBAF Biennale Internationale de Bonifacio des Arts du Feu).
Foto MPU
Muzej primenjene umetnosti iz Beograda jedan je od partnera na organizaciji i selekciji učesnika za to Bijenale, koje na svake dve godine predstavlja keramičku scenu neke druge zemlje. Specijalni gosti ugledne manifestacije na Korzici, pre naše zemlje, bili su Francuska, Italija, Japan i Malta.
Našu stvaralačku reprezentaciju čini šest odabranih autora različitih generacija i poetika. Tako su se na aktuelnoj izložbi Corso Serbian, zajedno sa delima korzikanskog umetnika Zanija, našli i radovi Jovane Čavorović, Ljubice Jocić Kežević, Jasmine Pejčić, Bojane Ristevski Mlaker, Valentine Savić i Velimira Vukićevića.
- Izložba pod nazivom Corso Serbian predstavlja raznolikost umetničkih diskursa selektovanih umetnika, koji kroz različite narative uspešno reprezentuju savremenu srpsku umetničku scenu keramike - ističe viša kustoskinja Muzeja primenjene umetnosti Jelena Popović, koja je kustos-saradnik izložbe.
Komesari Bijenala su korzikanski keramičar Žan-Fransoa Bađioni (Zani), preduzetnik, izdavač i kolekcionar sa Malte Olivije Plike, dok je partner-koordinator Biljana Jotić, direktor MPU. Ceo projekat se realizuje uz podršku Kulturnog centra Bonifacio.
Foto MPU
Među srpskim izlagačima, dvoje su ugledni profesori Fakulteta primenjenih umetnosti - (1950) i Ljubica Jocić Knežević (1973). Profesor u penziji, Vukićević izlaže više od 40 godina (imao je 18 samostalnih izložbi u Jugoslaviji, Japanu, Nemačkoj, Francuskoj i Rumuniji), njegovi radovi su više puta nagrađivan i deo su mnogih muzejskih kolekcija širom sveta.
Foto MPU
Vanredna profesorka Jocić Knežević specijalizovala je keramičku skulpturu i keramičke tehnike u Japanu, a 2015. je uvrštena u 100 najznačajnijih savremenih likovnih umetnika koji su se izrazili u keramici.
Od Japana do "Blatobrana"
U RADNIM biografijama Bojane Ristevski Mlaker (1985) i Jovane Čavorović (1985) stoji i da su vezane za grnčarsko društvo, odnosno galeriju "Blatobran" iz Beograda, a obe su se i stručno usavršavale u Japanu. Ristevski Mlaker je učestvovala na brojnim izložbama i projektima, kako u Srbiji tako i svuda u svetu, a vodi i studio "Juha" u Ljubljani. Dok je Čavorovićeva, uz to što je osnivač i suvlasnik "Blatobrana", međunarodnu vidljivost stekla učešćem na više grupnih i samostalnih izložbi širom sveta.
Na FPU kao docent radi i Jasmina Pejčić, koja je do sada imala 15 samostalnih izložbi, i učestvovala na više od 200 kolektivnih, u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je domaćih i inostranih priznanja za dela koja se nalaze u kolekcijama u Srbiji, Japanu, Kini, Tajvanu, Francuskoj, Finskoj, Irskoj i Sloveniji. Nakon što je diplomirala, magistrirala i doktorirala na FPU, Valentina Savić (1970) je bila stipendista grčke vlade za specijalizaciju na Fakultetu likovnih umetnosti u Atini, na odseku vajarstva. I ovoj nagrađivanoj umetnici radovi se nalaze u mnogim javnim i privatnim kolekcijama širom sveta.
Preporučujemo
GLUMAC DAO OBEĆANjE: Aleksandar Kojić dobio nagradu za monodramu Radoša Bajića (FOTO)
09. 12. 2025. u 22:10
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)