POZORIŠNA KRITIKA: Od Ibzena, preko Lorke, do Vršca
U NARODNOM pozorištu "Sterija" u Vršcu "Koštana" je već bila na repertoaru 1945, 1948, 1957, 1974. i 1990. godine u različitim izvođenjima.
foto privatna arhiva
Ove sezone, u čast obeležavanja stogodišnjice od objavljivanja konačne verzije najpoznatije drame Bore Stankovića (1924, a igra se od 1900), reditelj Vladimir Lazić je, uz veliku pomoć muzičara Ninoslava Ademovića, koreografa Jelene Arsić i scene i kostima Sofije Lučić zanosnu pevačicu Koštanu konačno dramski uobličio kao simbol, pergintovsku potragu za ženom i za slobodom, kao nedostižnu kolektivnu fantazmagoriju, sveprisutnu u čudesnoj likovnosti ove magične predstave.
Socijalni odnosi na liniji Hadži Toma (Jonel Kuđija), Arsa (Fuad Tabučić), Mitke (Ivan Đorđević) postavljeni su ibzenovski, kao realistička građanska drama, u kojoj je tradicija zakon koji se ne može i ne sme izneveriti. Nevine žrtve tog patrijarhata su oni koji sanjaju san o sreći, slobodi i ljubavi, Koštana (Jovana Božić), Vaska, kći Arsina (Jovana Andrejević Grujić) i Stojan, sin Hadži Tomin (Miloš Đurović), tragične mladosti, žrtvovane društvenom i porodičnom nasilju. Žena, obespravljena u ovom tiranskom poretku, mora da trpi i da ćuti, a reprezentativni, potresni uzorci su Magda (Sonja Radosavljević) i Kata (Monika Boldovina Bugle). Tome se, dramski efektno i neobično emotivno oduprla Koštanina majka, Salče, u tumačenju nesvakidašnje Tamare Tamči Toskić. Još jedna izgubljena iluzija su i slikoviti Grkljan, Koštanin otac (Srđan Radivojević), kao i zanimljiva Galina (Korina Troća)... Vladimir Lazić je uspeo da društveno, materijalno i polno nevidljive (sirotinja, gubitnici, žene i deca) dovede do značaja "lica koja delaju", pa niko od njih nije, kako je to bilo u pređašnjim izvođenjima, samo folklorni ukras, zbog pesme, derta i skandala, već oni žive svoj život na sceni sa dubokom patnjom, dostojnom tragičnih junaka evropske dramaturgije. Ibzenovski društveno zloupotrebljeni Koštana, Mitka, Salče, Stojan i Stana, uz Ademovićevu potresnu, umesto folklornu muziku, postaju i Lorkini junaci, robovi sopstvene krvi i strasti, bujne mladosti i neutažive potrebe za ljubavlju, kao ispunjenjem sna o slobodi izbora.
Jovana Božić je, u ulozi Koštane, vođena sigurnom rediteljskom rukom dala mladoj kafanskoj pevačici dramsko pokriće, biografiju i strast, neophodne za ovu ulogu - dokaz snage ove markantne, darovite glumice. Utoliko je njena odlična transformacija na kraju, kada je nasilno udaju, da neutrališu društveni skandal, njena mirnoća, sa kojom odlazi u, zapravo, smrt, impresivno i zamišljena i izvedena. Neočekivani tandem Koštana-Mitke, u tumačenju Ivana Đorđevića, pomerio je imaginacijom reditelja i izvrsnom glumačkom interpretacijom značenje životne promašenosti ovog znanog Borinog tragičnog junaka ka modernom dramskom izrazu, ka konfliktu društvo-porodica-intima, aktuelnog u svim vremenima. Đorđević je Mitka tumačio sa malo sredstava, svedeno, škrto, da bi čitav njegov emotivni potencijal eksplodirao u pobuni protiv autoriteta tradicije, a onda nestao, kao i svaka revolucija, što se dogodi pre vremena u kome ima šanse da uspe.
"Koštana" Bore Stankovića, možda najigraniji tekst na srpskim scenama, u Vršcu je progovorila o dubljim problemima slobode, žrtve i kazne, blisko vremenu u kojem sad živimo, koje ne ostavlja šansu ni za sreću, ni za trajne vrednosti društva, porodice i pobunjenog junaka.
Preporučujemo
GLUMAC DAO OBEĆANjE: Aleksandar Kojić dobio nagradu za monodramu Radoša Bajića (FOTO)
09. 12. 2025. u 22:10
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)