PARISKE UMETNIČKE VEZE: Muzej grada Beograda gostuje u našem kulturnom centru u francuskoj prestonici
POSLEDNjEG dana novembra, u Srpskom kulturnom centru u Parizu gostovaće Muzej grada Beograda, koji će francuskoj prestonici predstaviti radove devetoro naših umetnika srednje i mlađe generacije, koji ili stvaraju u Parizu, ili su svojom likovnom poetikom, uticajima, obrazovanjem i usavršavanjem usko povezani sa tamošnjom scenom.
Foto promo
Tako će izložbu "Beograd - Pariz: umetničke veze", činiti radovi Damjana Kovačevića, Vladimira Lalića, Mihaela Milunovića, Filipa Mirazovića, Bogdana Pavlovića, Milivoja Miška Pavlovića, Marka Velka, Vuka Vidora i Brankice Žilović.
- Ovi umetnici su takođe vezani i za Beograd bilo svojim poreklom, obrazovanjem ili mestom rada - piše u katalogu postavke, Marija Stošić, kustoskinja Muzeja grada Beograda zadužena za Zbirku za likovnu i muzičku umetnost od 1950. godine. - Svojevrstan umetnički pluralizam predstavljen na izložbi još jednom svedoči o lepoti koju nalazimo u različitosti izraza, specifičnim temama i tehnikama. Pojedinačno veoma bogate umetničke karijere ovih stvaralaca sada su prikazane u svetlu kategorije koja ih sve na neki način povezuje, a to su mesto i uticaj Beograda i Pariza, ne samo kao velikih gradova već i kao stecišta bogatog kulturnog i umetničkog života.
Na postavci u KC Srbije u Parizu, će se tako slike, crteži, objekati, tekstile instalacije i video-radovi.
- Umetnička dela savremenih autora Muzej kontinuirano otkupljuje prateći njihove karijere kako na međunarodnoj tako i na domaćoj likovnoj sceni - objašnjava Stošićeva. - Na taj način kolekcije Muzeja grada Beograda svedoče ne samo o istorijskim nego i najvažnijim umetničkim tokovima. Savremena povezanost beogradske i pariske likovne scene ogleda se i u prepoznavanju i promovisanju novih ideja i umetničkih praksi, afirmisanju multikulturalnosti i višemedijskih narativa.restonica
Slikarska metropola
PORED tradicionalnih istorijskih, geopolitičkih i kulturoloških veza između srpskog i francuskog naroda, dve prestonice Beograd i Pariz spaja i poseban odnos prema negovanju svih vidova likovnih umetnosti i savremenog stvaralaštva - ističe Marija Stošić. - U Parizu su se krajem 19. i tokom 20. veka okupljali umetnici iz celog sveta, u specifičnoj boemskoj atmosferi nastajala su neka od najznačajnijih i najpoznatijih umetničkih dela, organizovane su izložbe, razmenjivale su se ideje i stvarao se autentičan umetnički duh grada. Od tog perioda kada postaje jedinstven umetnički centar Evrope, pa do danas kada Pariz predstavlja svetsku umetničku prestonicu, brojni srpski slikari težili su dolasku u Pariz i usavršavanju u ovom gradu.
- Muzej grada Beograda baštini veliki broj dela umetnika koji su svoj likovni jezik izgradili pod uticajima Francuske i Pariza - nastavlja istoričarka umetnosti, navodeći da je reč o nekim od najznačajnijih imena srpske umetničke scene, poput Paje Jovanovića, Đorđa Jovanovića, Nadežde Petrović, Riste i Bete Vukanović, Milana Milovanovića, Ivana Meštrovića, Save Šumanovića, a kasnije i Lubarde, Miće Popovića, Omčikusa, Veličkovića. - Dela pomenutih starijih majstora svoj put do muzejske kolekcije našla su prvobitnim opštinskim otkupima, poklonima i putem, za srpsko društvo tradicionalne, institucije legatorstva.
Preporučujemo
Pooštrena pravila za dodelu Oskara: AI glumci i scenaristi ne mogu biti nominovani
02. 05. 2026. u 23:00
Trampu stigle najgore moguće vesti: Nije dobro po američkog predsednika
Podrška američkom predsedniku Donaldu Trampu pala je na najniži nivo u njegovom trenutnom mandatu, a Amerikanci su sve više nezadovoljni njegovim postupanjem sa troškovima života i ratom sa Iranom, pokazuju rezultati nove ankete Ipsosa.
28. 04. 2026. u 20:51
Srušio se avion kod glavnog grada: Poginuli svi putnici i pilot
Vazduhoplovna civilna uprava Južnog Sudana saopštila je danas da se srušio avion jugozapadno od glavnog grada Džube, pri čemu je poginulo svih 14 osoba koje su bile u letelici.
27. 04. 2026. u 16:49
Rusija sprema napad na TRI evropske zemlje - želi da testira NATO: Alarmantne tvrdnje stručnjaka
PREMA novoj analizi, Rusija se aktivno priprema za napad na baltičke države, što bi predstavljalo veliki vojni izazov za Zapad. Takvim potezom, Vladimir Putin bi testirao spremnost NATO-a da brani tri male članice - Estoniju, Letoniju i Litvaniju - u slučaju mogućeg početka Trećeg svetskog rata.
02. 05. 2026. u 21:42
Komentari (0)