ŠEZDESETIH JE BILO VIŠE SLOBODE NA FILMU: Britanska glumica Šarlot Rempling u Novom Sadu

Jovanka SIMIĆ

11. 10. 2023. u 20:12

POZNATA britanska filmska i pozorišna glumica Šarlot Rempling gostovaće u četvrtak 12. oktobra u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu sa predstavom „Šekspir/ Bah“ pozorišta “Centre International de Créations Théâtrales / Théâtre des Bouffes du Nord“ iz Pariza.

ШЕЗДЕСЕТИХ ЈЕ БИЛО ВИШЕ СЛОБОДЕ НА ФИЛМУ: Британска глумица Шарлот Ремплинг у Новом Саду

J.Simić

Ovom  predstavom biće zatvoreno jubliarno izdanje 10. Šekspir festivala našeg  reditelja Nikite Milivojevića.

- U odnosu na šezdesete i sedamdesete, kada sam počinjala na filmu, vreme je bilo drugačije.Bilo je više slobode na filmu za neke tabu teme.Mi smo osećali da radimo nešto drugačije,uživali smo u tom radu i zaista sam bila srećna što sam bila tu u tim trenucima.Danas se promenilo shvatanje filma, umešale su se tehnologije, ali ja mislim  da će filmska industrija opstati.Želim da verujem u to  – odgovorila je je Remplingova na pitanje novinara „Novosti“ o  budućnosti filmske industrije.

U sutrašnjoj predstavi Šekspir/Bah publika najstarijeg srpskog teatra imaće priliku da doživi kombinaciju Vilijama Šekspira (1564-1616) i muzičke svite Johana Sebastijana Baha (1685-1750) u izvođenju Šarlot Rempling i Sonje Vider Aterton (violončelo). Reč je o poetskom dijalogu  između dvojice velikana književnosti i klasične muzike.Predstava je nastala produkciji čuvenog pozorišta Pitera Bruka Théâtre des Bouffes du Nord“ u Parizu, na čijoj se sceni i izvodi.

Ove dve umetnice pre deset godina su po prvi put spojile svoje talente predstavom “Danses nocturnes” koja kombinuje poeziju i književnost kroz svite za violončelo Bendžamina Britena i tekstove pesnikinje Silvije Plat.Njihova druga saradnja zapravo je suset univerzuma Šekspira i Baha.

J.Simić

Remplingova je u karijeri dugoj  gotovo 50 godina nastupila u filmovima na engleskom, francuskom i italijanskom jeziku poznatih reditelja  od Lukina Viskontija do Fransisa Ozona,ostavivši prepoznatljiv trag magnetičnom glumom i atraktivnom pojavom.

Filmsku karijeru započela je 1965. i od tada je značajne uloge ostvarila u filmovima Džordži (1966), Sumrak bogova (1969), Noćni portir (1974), Zbogom, moja draga (1975), Sećanja na zvezdanu prašinu (1980), Presuda (1982), Anđeosko srce (1987), Vojvotkinja (2008) i Središte oluje (2011).

Nagrađena je Počasnim zlatnim medvedom za životnu delo  (2019),Srebrnim medvedom i Nagradom evropske filmske akademije za najbolju glavnu glumicu u filmu “45 godina” ( 2015) reditelja Endrua Hejga.Za istu rolu prvi put je bila nominovana i za Oskara.Godine 2001. dodeljen joj je Orden Britanske imperije, a 2002. i francuski Orden Legije časti.

U oblasti muzike, Sonja Vider-Aterton takođe zauzima istaknuto mesto. Živahna violončelistkinja i kompozitor, pridaje veliki značaj savremenom stvaralaštvu i drugim umetnostima.

Pokrovitelji 10. Šekspir festivala su Pokrajinska vlada, Ministarstvo kulture, Grad Novi Sad,Opština Inđija, UNIQA. Prodaja ulaznica počinje u sredu 20. septembra po ceni od 1.500 dinara.Od 25. septembra cena ulaznice iznosiće 1.800 dinara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

SLUČAJNO SAM SAZNAO DA IMAM LEUKEMIJU : Bivšem voditelju Pinka život se preko noći okrenuo