NA VEST O SMRTI VLADANA RADOVANOVIĆA: Bio je na korak ispred sveta

M. Kralj

18. 05. 2023. u 08:39

POSLEDNjI član "Mediale", višemedijski umetnik koji je zadužio srpsku muziku, vizuelno stvaralaštvo, književnost, Vladan Radovanović (1932-2023), preminuo je 15. maja u Beogradu, u 91. godini.

НА ВЕСТ О СМРТИ ВЛАДАНА РАДОВАНОВИЋА: Био је на корак испред света

Foto Anđela Stevanović

Uz umetničku praksu, veoma je bio plodan i na polju teorije: napisao je više od 250 teorijskih tekstova o muzici i novijim tendencijama u umetnosti. Objavljivao je knjige, mape, partiture, autorske ploče, kasete i autorske kompakt diskove.

Povodom svojevrsne retrospektive održane pre pet godina u Galeriji RTS, veteran naše likovne kritike, Đorđe Kadijević, primetio je da je umetnost ovog jedinstvenog autora nastala u osećanju slobode da se istražuju granice.

Foto Zoran Jovanović

Radovanovićevi radovi na postavci u RTS

- Ako je sloboda stanje bića potpuno nezavisnog i od spoljašnjih i od unutrašnjih pritisaka, onda nikada nisam bio slobodan - rekao je tada Radovanović za naš list. - Uvek sam rasuđivao i stvarao u stanju poluslobode - nezavisan većim delom od spoljašnjih vladajućih mišljenja, vrednovanja i verovanja, a zavisan od unutarnjih. Krajnji domen moga oslobađanja bilo je uspostavljanje dvostrukog odnosa prema onome što sam smatrao da treba da činim. S jedne strane, stvarajući ono što sam voleo, mahom sam ostajao u domenu pretežno utvrđenih granica u umetnosti. S druge - smatrao sam da negde treba pomeriti granice izvesnih pojava, a da ih drugde treba i prekoračiti.

Foto Zoran Jovanović

Umetnik je iza sebe ostaviop bogat i raznovrstan opus

Bio je, još od svojih početaka, na korak ispred sveta. Nezavisno od avangardnih zbivanja širom planete, istraživao je u sličnim smerovima - zapisi snova (1953), vokovizuel i projektizam (1954), taktilna umetnost (1956), polimedij i radovi s telom (1957), muzika za traku (1960), elektronska muzika (1966), kompjuterska muzika (1976), kompjuterska grafika (1988)... Ipak, u njegovom opusu, kako je govorio, centralno mesto zauzimala je sintezijska umetnost.

Jedinstveni vokovizuel

ZA radove koji su bili "između poezije i slikarstva" (uobličeni stih, glosolalije, kaligrame, poetike ranih avangardi i one koje nastaju u drugoj polovini 20. veka), Radovanovioć je imao jedinstveo ime - vokovizuel.

- Vokovizuel je, prema tome, višemedijska umetnost koja, uz verbalno-glasovno i vizuelno, sa obaveznim značenjem, može uključiti taktilno i kinetičko, organizovano u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru - objasnio je jednom za naš list.

Saopštenjem povodom Radovanovićeve smrti se oglasio i Muzej savremene umetnosti, koji baštini neka od njegovih dela. U MSU ističu da je bio osoben po tome što je ustanovio specifičan umetnički poziv i istraživanje koje je naslovio sintezijska umetnost. U okviru toga objasnio je i podcelinu - "verbo - voko - vizuel", kao višemedijski rod u umetnosti koji pored zvučnog i vizuelnog uključuje i prostorno, kinetičko i taktilno angažovanje.

Radovanović će biti sahranjen 18. maja na Novom groblju (opelo počinje u 13 časova).

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UEFA GLEDA I NE VERUJE: Evo šta će Belorusija da uradi zbog EURO 2024