MUDROST ČOVEČANSTVA: Luksuzno izdanje "Poslovica i izreka" sa ilustracijama Luke Dedića
POSLOVICA je kratka rečenica zasnovana na dugom iskustvu, zapisao je slavni španski pisac Migel de Servantes, dok je još Aristotel, za takve misli tvrdio da su: "Fragmenti drevne mudrosti koji su zahvaljujući svojoj sažetosti i podesnosti, usred opšte propasti i uništenja, ostali očuvani."
Da bi na jednom mestu sabrali neprolazne i neuništive mudrosti našeg, ali drugih naroda sa čitave planete, u izdavačkoj kući 4SE, pokrenuli su projekat od šest knjiga "Poslovice i izreke", čiji će drugi tom biti promovisan sutra u 19 časova u Biblioteci grada Beograda (Knez Mihailova 57). Ova luksuzno opremljena izdanja, od kojih svako donosi oko 2.000 poslovica i izreka, ilustrovao je likovni umetnik Luka Dedić, naslednik svog oca, slikara i putopisca Milutina Dedića (1935- 2021), koji je crtežima, među nebrojenim drugim stvarima kojima je ulepšavao ovaj svet, bogatio i stranice naših novina.
- Poslovice govore istinu - tvrdi Slobodan Petrović, priređivač dve do sada objavljene knjige, koji se nalazi na čelu izdavačke kuće "4SE".
- Nanizane u međusobnoj sprezi, umnom čoveku rasvetljuju put kroz čudesan san koji živimo. Poslovice su deca svakodnevnog iskustva, narodne mudrosti, luča govora, ogledalo jave.
Izreke i poslovice u ovim knjigama, kako kaže Petrović, govore o životu - smrti, ljubavi - mržnji, radosti - tuzi, sreći - nesreći, dobru - zlu, bogatstvu - bedi, vladaru - podaniku, mudrom - ludom, vatri - vodi, šumi - pustinji, gromu - tišini... Svaka od knjiga sadrži, po sto pojmova - tema (poređanih po azbučnom redu), sa po dvadesetak mudrosti sakupljenih - od Srbije, Grčke, Rumunije, Nemačke, Italije, Danske, SAD, preko Kine, Japana, Malezije, do Nigerije i Sudana, ali i od mnogih drugih naroda sa različitih krajeva globusa.
- Ovim smo delom pokušali na izvestan način da iskoračimo izvan okvira tradicionalnih srpskih, latinskih i nadaleko čuvenih poslovica takozvanih velikih svetskih jezika, rešeni da osmotrimo tragove različitih kultura sveta, uporedimo unekoliko njihovo iskustvo sa vlastitim, prepoznamo mnogobrojne sličnosti, razumemo razlike i prihvatimo lepotu tog iskustva koje se vekovima prenosi kao opšte dobro nadilazeći geopolitičke odrednice - zapisala je, uz novo izdanje, između ostalog, prevodilac Nina Simić Panić.
Ona je svoj pogovor knjizi koja će danas biti predstavljena započela zapažanjem Mihajla Petrovića Alasa: "Poslovice jednog naroda nisu samo otelotvorenje njegove mudrosti, već umnogome rasvetljenje narodnog temperamenta i uvreženih tradicija mišljenja".
A o tome šta su poslovice lord Džon Rasel je napisao: "Visprenost čoveka i mudrost čovečanstva".
JAKI PRAŠTAJU, SLABI PAMTE
U NIGERIJI tvrde: "Budala je vazda sužanj". Kod Čeha: "Radost i žal u istu postelju ležu", a u Avganistanu: "Svaki kamen udari u noge sirotinji". Rusi tvrde: "Ne muze se krava sa rukama u džepovima"; Brazilci: "Ne stavljaj kola ispred konja"; Englezi: "Junak je čovek koji se plaši da pobegne"; Belgijanci: "Srećni narodi nemaju istoriju"; Persijanci: "Jedna je iskra dovoljna da se spali stotinu svetova... Poslovica iz Kameruna nas uči: "Jaki praštaju, slabi pamte", a iz Mjanmara: "Neuk čovek je kao žaba koja svoju baru okeanom smatra". Za Jermene važi: "Onome u koga su pare, prva se reč daje."
ŠTONO BABE KAŽU...
UMESTO predgovora u svakoj knjizi štampana je fototipska prva stranica Vukovih "Srpskih narodnih poslovica", štampanih u Beču 1849. godine. A Karadžić je tu izneo: "Koliko je meni poznato, u narodu našemu nema imena za poslovice, nego kad se koja hoće da rekne, obično se govori: Štono (ima) riječ; ili: Štono stari vele; ili: "Štono babe kažu i.t.d."
DETALjNI REZULTATI: Kako su glasali žiri i publika na Evroviziji - Švajcarska pobedila, Srbija na 17. mestu
POBEDU na 68. Pesmi Evrovizije odneo je predstavnik Švajcarske Nemo sa pesmom The code, dok se naša Teya Dora našla na 17. poziciji sa 54 osvojena boda.
12. 05. 2024. u 06:55
NEĆE JEZIK NEGO PRAVO Gruhonjić se zbunio, pa spomenuo zločinca: Zovem se Dinko Šakić (VIDEO)
DINKO Gruhonjić gostovao je na bosanskom N1 gde je ponovo pomenuo Dinka Šakića.
11. 05. 2024. u 21:54
AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNjIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!
Spremite se za putovanje kroz tamni podzemni svet za koji do sada niste znali.
09. 05. 2024. u 11:33
Komentari (0)