POGLED ISKOSA - Graditelj mitskih brodova
U GALERIJI RTS do 3. jula trajala je izložba Nikole Kolje Milunovića (Beograd, 1935-2016). Skulpturu je na beogradskoj Likovnoj akademiji magistrirao kod Sretena Stojanovića i Ilije Kolarevića.
Nikola Kolja Milunović "Brod grad"
Osamdesetih je izložio svoju flotilu, armadu sa kojom je osvojio Beograd, skulpture nadahnute starim brodovima, jedrenjacima i izmaštane crteže u tehnici olovke na papiru posvećene korabljama, plovilima i gradovima. Nose ti radovi najpre ideju imaginarnog putovanja, u skladu sa starom latinskom devizom "Ploviti se mora, živeti se ne mora". U duhu iracionalnog crteža medialne škole i nove figuracije, stvorio je nešto sasvim samosvojno i snažno, prizore mitskog brodovlja i ratnih lađa iz prohujalih vekova, na kojima nema ljudi. Skulpture iz te serije nemaju nikakve veze sa maketarstvom i umanjenim modelima brodova, koji ne dosežu ni do primenjene umetnosti. Crteži ga predstavljaju kao izvanredno sigurnog majstora, širokog, jasnog, čistog i oštrog poteza, koji se izražava linearno. Njegov put ka prvim mestima naše vajarske i crtačke umetnosti (skulptori su često dobri crtači, upućeni na crtež kao razradu svojih ideja) otkriva ga i u sasvim drugom, moralnom smislu.
Milunovićevo zaveštanje nije iznuđeno trendovskim potrebama izlaganja u prestižnim galerijama i muzejima, već je nastalo iz iskrene uverenosti u epohalnu krizu posttehnološke civilizacije, kojoj je uvek suprotstavljao prirodne materijale, spontanost, trag ruke i toplinu koja zrači iz dela. Bitne crteže iz osamdesetih godina plovećih ministarstava i tvrđava, brodova-skeleta, Pariza kao grada-broda, rekonstrukcija imperatorskih gradova sa njihovim džinovskim statuama i još većim zidinama, brodova i gradova kao predela, ljudskog trupla kao grada na koje deluje erozija, brodove-čudovišta, crtao je i posle 2000. godine. Njegove poznije skulpture su svedenije, katkad konstruktivistički jednostavne ali se nikada ne odvajaju od stvarnosti i mita.
Opus ovog stvaraoca obeležen je monumentalnošću, crteži su veličine i do 3 metra, kao što je i predstavljeno veličanstveno. Skulpture brodova i u kamernoj formi kriju zamah velikih lađa. U njegovom opusu ima traga srpskog poratnog modernizma, oštrine linije sa kojom je Milo Milunović slikao i gravirao vrše i morske motive. Kod Kolje ima nečeg i od Direra ili Dada Đurića jer je skoro usamljeno našao put između dve škole srpske figuracije - severnjačke Mediale i mediteranskog visokog modernizma, od iracionalnog do intimnog. Tim osnovama dao je osoben, utopijski izraz sumnje i razočaranosti u savremeni svet, prevazilazeći svoje vreme ljudskošću. Nije kao mnogi mladi skulptori istraživao tehničko, dehumanizovano i bezosećajno. Svojim delima (bavio se i slikarstvom) nije izrazio samo jedinstvenu viziju već i ideju čovečnosti, čime je jedan od poslednjih velikih srpskih modernista i prvih uzora moguće obnove skulpture i crteža.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOKlikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
PUTIN NAJAVIO PAKAO ZA UKRAJINU: Odgovorićemo nekoliko puta snažnije
PREDSEDNIK Rusije Vladimir Putin izjavio je da će odgovori Moskve na udare po ruskoj teritoriji biti „uzajamni, ali nekoliko puta snažniji“.
13. 07. 2026. u 17:41
ZAŠTO JE DUBRAVKA MIJATOVIĆ ZAISTA NAPUSTILA SERIJU "SREĆNI LjUDI"? "Morala sam da pobegnem..."
DUBRAVKA Mijatović napustila je seriju 'Srećni ljudi' iz ličnih razloga, a ne zbog honorara.
10. 07. 2026. u 15:07
OBJAVLjENE TAČNE ADRESE U EU: "Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu" Čeka se reakcija Moskve
NEMAČKA je praktično postala glavna industrijska baza ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u ratu protiv Rusije, a upravo Berlin stoji iza terorističkih napada na ruske civilne ciljeve, rekao je lider pokreta „Druga Ukrajina“ Viktor Medvedčuk. Istovremeno, on je otkrio adrese najvažnijih nemačkih kompanija koje proizvode oružje za Ukrajinu.
13. 07. 2026. u 12:47
Komentari (0)