POGLED ISKOSA - Graditelj mitskih brodova
U GALERIJI RTS do 3. jula trajala je izložba Nikole Kolje Milunovića (Beograd, 1935-2016). Skulpturu je na beogradskoj Likovnoj akademiji magistrirao kod Sretena Stojanovića i Ilije Kolarevića.
Osamdesetih je izložio svoju flotilu, armadu sa kojom je osvojio Beograd, skulpture nadahnute starim brodovima, jedrenjacima i izmaštane crteže u tehnici olovke na papiru posvećene korabljama, plovilima i gradovima. Nose ti radovi najpre ideju imaginarnog putovanja, u skladu sa starom latinskom devizom "Ploviti se mora, živeti se ne mora". U duhu iracionalnog crteža medialne škole i nove figuracije, stvorio je nešto sasvim samosvojno i snažno, prizore mitskog brodovlja i ratnih lađa iz prohujalih vekova, na kojima nema ljudi. Skulpture iz te serije nemaju nikakve veze sa maketarstvom i umanjenim modelima brodova, koji ne dosežu ni do primenjene umetnosti. Crteži ga predstavljaju kao izvanredno sigurnog majstora, širokog, jasnog, čistog i oštrog poteza, koji se izražava linearno. Njegov put ka prvim mestima naše vajarske i crtačke umetnosti (skulptori su često dobri crtači, upućeni na crtež kao razradu svojih ideja) otkriva ga i u sasvim drugom, moralnom smislu.
Milunovićevo zaveštanje nije iznuđeno trendovskim potrebama izlaganja u prestižnim galerijama i muzejima, već je nastalo iz iskrene uverenosti u epohalnu krizu posttehnološke civilizacije, kojoj je uvek suprotstavljao prirodne materijale, spontanost, trag ruke i toplinu koja zrači iz dela. Bitne crteže iz osamdesetih godina plovećih ministarstava i tvrđava, brodova-skeleta, Pariza kao grada-broda, rekonstrukcija imperatorskih gradova sa njihovim džinovskim statuama i još većim zidinama, brodova i gradova kao predela, ljudskog trupla kao grada na koje deluje erozija, brodove-čudovišta, crtao je i posle 2000. godine. Njegove poznije skulpture su svedenije, katkad konstruktivistički jednostavne ali se nikada ne odvajaju od stvarnosti i mita.
Opus ovog stvaraoca obeležen je monumentalnošću, crteži su veličine i do 3 metra, kao što je i predstavljeno veličanstveno. Skulpture brodova i u kamernoj formi kriju zamah velikih lađa. U njegovom opusu ima traga srpskog poratnog modernizma, oštrine linije sa kojom je Milo Milunović slikao i gravirao vrše i morske motive. Kod Kolje ima nečeg i od Direra ili Dada Đurića jer je skoro usamljeno našao put između dve škole srpske figuracije - severnjačke Mediale i mediteranskog visokog modernizma, od iracionalnog do intimnog. Tim osnovama dao je osoben, utopijski izraz sumnje i razočaranosti u savremeni svet, prevazilazeći svoje vreme ljudskošću. Nije kao mnogi mladi skulptori istraživao tehničko, dehumanizovano i bezosećajno. Svojim delima (bavio se i slikarstvom) nije izrazio samo jedinstvenu viziju već i ideju čovečnosti, čime je jedan od poslednjih velikih srpskih modernista i prvih uzora moguće obnove skulpture i crteža.
VUČIĆ OTKRIO ZAŠTO KURTI NIJE U NjUJORKU: Izvinjavam se što naš državljanin Kurti postupa ovako u međunarodnoj areni!
U NjUJORKU je u toku sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija posvećena šestomesečnom izveštaju generalnog sekretara UN Antonija Guteresa o radu UNMIK-a, a Srbiju predstavlja predsednik Aleksandar Vučić.
22. 04. 2024. u 17:22
OBRUKANA LAŽNA DRŽAVA U NjUJORKU: Šamar za Prištinu i Vjosu Osmani pre početka sednice SB UN o Kosovu (FOTO)
U NjUJORKU se danas održava sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija posvećena šestomesečnom izveštaju generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o radu UNMIK-a, a Srbiju će predstavljati predsednik Aleksandar Vučić.
22. 04. 2024. u 16:14
TREĆA NEDELjA U ZAVOJIMA: Nina pokazala rane na nogama
GLUMICA Nina Janković doživela je neugodnu povredu.
22. 04. 2024. u 10:38
Komentari (0)