KNJIŽEVNA KRITIKA: Knjiga kulture - Zoran Đerić, "Portret pesnika kao umirućeg lava"

Piše Slađana Ilić

17. 05. 2022. u 13:30

DELO "Portret pesnika kao umirućeg lava", Zorana Đerića, profesora, književnika, prevodioca, autora studija iz oblasti književnosti, pozorišta i filma, objavljeno u "Agori" 2021. godine, prva je njegova knjiga proze.

КЊИЖЕВНА КРИТИКА: Књига културе - Зоран Ђерић, Портрет песника као умирућег лава

Slađana Ilić

Ona je nastajala u rasponu od tridesetak i više godina i posve je žanrovski neobična. Ne bismo je mogli odrediti samo kao zbirku priča, kao ni putopis, kao ni autobiografiju ili biografiju, kao ni knjigu sećanja, iako ona u njoj pretežu. Ukoliko je razmotrimo s mnogo aspekata, uviđajući i sav značaj fusnota koje prate svaki od tekstova, a bez kojih oni ne bi bili potpuni, najpreciznije bismo je mogli nazvati knjigom kulture, tj. različitih kultura i njima pripadajućih izuzetnih pojedinaca bez čijih dela bi kultura sveta bila znatno siromašnija, ne tako veličanstvena.

Stranice koje joj Zoran Đerić pridružuje sadrže stvarne junake, istinite događaje iz njihovih života, značajne činjenice u vezi s nastankom pojedinih književnih i likovnih dela, specifične lične istorije, sudbine, zavisne, u velikoj meri, od karaktera konkretnih junaka, njihove složenosti, pa i komplikovanosti, njihovog odnosa prema bolesti, životu, svetu, ali društvenopolitičkim okolnostima u kojima je svako od njih živeo.

U prvom zapisu čitamo o susretu autora ove knjige sa DŽonom Maskvelom Kucijem u Krakovu, na predstavljanju njegovih knjiga od kojih neke jesu autobiografska i druga preplitanja s junacima i događajima iz Južnoafričke Republike, Australije, Jugoslavije i Poljske. Autor knjige o kojoj ovde pišemo, koju predstavljamo, na osnovu razgovora s nobelovcem, nastoji da zaokruži priču o prijateljima i poznanicima koje u njegovim delima prepoznaje, a koji su rasuti širom sveta, usled složenih istorijskih okolnosti na prostorima bivše Jugoslavije devedesetih godina 20. veka.

Drugi zapis "Češka škola samoubica" sadrži niz biografskih crtica i fusnota o značajnim češkim stvaraocima koji su izvršili suicid, ali i o njihovim delima. Način na koji su okončali život ipak je samo povod da se pruži kompleksna slika vremena u kojem je svako od njih živeo, kao i da se predstavi niz okolnosti koje se, kako svedočimo, u vremenu ponavljaju. Zapis "Iz mrtvog doma" posvećen je Dostojevskom, njegovim danima u Sibiru, kao i sudbini njegovih poetskih dela, zabrani i cenzuri kao manifestacijama izrazito autoritarnog, represivnog društva.

Zapis "Tumor mozga" rezultat je autorovog dugogodišnjeg istraživanja života i dela značajnog poljskog umetnika Stanislava Ignacija Vitkjeviča.

"Portret pesnika kao umirućeg lava", zapis po kojem je ova knjiga i naslovljena, vraća Zorana Đerića na sam početak njegove novinarske karijere, na izuzetno složen, traumatičan zadatak - da uradi intervju sa umirućim pesnikom Miroslavom Antićem. Osim što realistički, a naturalistički, predstavlja taj njihov susret i stanje bolesnog velikana, daje nam sopstveni osvrt na Antićevo stvaralaštvo i njegov značaj danas, kao i na autentičan Antićev odnos prema životu i smrti.

Zapis "Sinusoide Bruna Šulca" svedoči i poslednjim danima ovog značajnog stvaraoca i o njegovom nastojanju da u predosećanju sopstvenog stradanja spase svoja dela.

Knjigu zatvara segment antologijske priče Bohumila Hrabala "Autić" u prevodu Zorana Đerića. Odabir baš tog segmenta priče svesna je autorova namera da nam na konkretnom primeru predstavi kako se veličanstveno piše o ljubavi i smrti, o lepoti, njenoj nedodirljivosti i kobi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (0)