KNJIŽEVNA KRITIKA: Knjiga kulture - Zoran Đerić, "Portret pesnika kao umirućeg lava"

Пише Слађана Илић

17. 05. 2022. u 13:30

DELO "Portret pesnika kao umirućeg lava", Zorana Đerića, profesora, književnika, prevodioca, autora studija iz oblasti književnosti, pozorišta i filma, objavljeno u "Agori" 2021. godine, prva je njegova knjiga proze.

КЊИЖЕВНА КРИТИКА: Књига културе - Зоран Ђерић, Портрет песника као умирућег лава

Foto: Privatna arhiva

Ona je nastajala u rasponu od tridesetak i više godina i posve je žanrovski neobična. Ne bismo je mogli odrediti samo kao zbirku priča, kao ni putopis, kao ni autobiografiju ili biografiju, kao ni knjigu sećanja, iako ona u njoj pretežu. Ukoliko je razmotrimo s mnogo aspekata, uviđajući i sav značaj fusnota koje prate svaki od tekstova, a bez kojih oni ne bi bili potpuni, najpreciznije bismo je mogli nazvati knjigom kulture, tj. različitih kultura i njima pripadajućih izuzetnih pojedinaca bez čijih dela bi kultura sveta bila znatno siromašnija, ne tako veličanstvena.

Stranice koje joj Zoran Đerić pridružuje sadrže stvarne junake, istinite događaje iz njihovih života, značajne činjenice u vezi s nastankom pojedinih književnih i likovnih dela, specifične lične istorije, sudbine, zavisne, u velikoj meri, od karaktera konkretnih junaka, njihove složenosti, pa i komplikovanosti, njihovog odnosa prema bolesti, životu, svetu, ali društvenopolitičkim okolnostima u kojima je svako od njih živeo.

U prvom zapisu čitamo o susretu autora ove knjige sa Džonom Maskvelom Kucijem u Krakovu, na predstavljanju njegovih knjiga od kojih neke jesu autobiografska i druga preplitanja s junacima i događajima iz Južnoafričke Republike, Australije, Jugoslavije i Poljske. Autor knjige o kojoj ovde pišemo, koju predstavljamo, na osnovu razgovora s nobelovcem, nastoji da zaokruži priču o prijateljima i poznanicima koje u njegovim delima prepoznaje, a koji su rasuti širom sveta, usled složenih istorijskih okolnosti na prostorima bivše Jugoslavije devedesetih godina 20. veka.

Drugi zapis "Češka škola samoubica" sadrži niz biografskih crtica i fusnota o značajnim češkim stvaraocima koji su izvršili suicid, ali i o njihovim delima. Način na koji su okončali život ipak je samo povod da se pruži kompleksna slika vremena u kojem je svako od njih živeo, kao i da se predstavi niz okolnosti koje se, kako svedočimo, u vremenu ponavljaju. Zapis "Iz mrtvog doma" posvećen je Dostojevskom, njegovim danima u Sibiru, kao i sudbini njegovih poetskih dela, zabrani i cenzuri kao manifestacijama izrazito autoritarnog, represivnog društva.

Zapis "Tumor mozga" rezultat je autorovog dugogodišnjeg istraživanja života i dela značajnog poljskog umetnika Stanislava Ignacija Vitkjeviča.

"Portret pesnika kao umirućeg lava", zapis po kojem je ova knjiga i naslovljena, vraća Zorana Đerića na sam početak njegove novinarske karijere, na izuzetno složen, traumatičan zadatak - da uradi intervju sa umirućim pesnikom Miroslavom Antićem. Osim što realistički, a naturalistički, predstavlja taj njihov susret i stanje bolesnog velikana, daje nam sopstveni osvrt na Antićevo stvaralaštvo i njegov značaj danas, kao i na autentičan Antićev odnos prema životu i smrti.

Zapis "Sinusoide Bruna Šulca" svedoči i poslednjim danima ovog značajnog stvaraoca i o njegovom nastojanju da u predosećanju sopstvenog stradanja spase svoja dela.

Knjigu zatvara segment antologijske priče Bohumila Hrabala "Autić" u prevodu Zorana Đerića. Odabir baš tog segmenta priče svesna je autorova namera da nam na konkretnom primeru predstavi kako se veličanstveno piše o ljubavi i smrti, o lepoti, njenoj nedodirljivosti i kobi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

GAVRILOVA MAJKA I MOJ PRADEDA...: Princip PREDAK našeg poznatog pevača (FOTO)