KNJIŽEVNA KRITIKA: Svetlost i mrak
RUKOPIS Željke Avrić "Nesan", koji je jednoglasnom odlukom žirija poneo nagradu "Gordana Todorović", a koji je objavio Centar za kulturu, turizam i sport Opštine Svrljig u ediciji "Bdenje", sastoji se iz prologa, šest pesničkih ciklusa i epiloga.
Foto: Privatna arhiva
U zbirci dominiraju tri pesme. One drže njenu konstrukciju i čine je postojanom.
U okviru ciklusa "Bdenje" to je pesma "Kad žena bdi", u ciklusu "Buđenja" to je pesma "Buđenje Ženstva", u ciklusu "Elementi" to je "Sonet Zemlji".
Ono što je karakteristično za sve tri pesme, zaključujemo već na osnovu naslova, jeste ženski princip, poseban zbog postojanosti, rađanja, žrtvovanja, konstantnog bdenja i borbe, i obnavljanja života.
Kako taj princip funkcioniše i zašto je značajan, pesnikinja pokazuje služeći se poređenjima i metaforama. Osnovna karakteristika ženskog je statičnost. Zapravo uzvišena statičnost u kojoj su sadržane različite i ključne uloge:
"Ona bdi nepomična kao sfinga/ na koti koja joj je srednje ime/ iznad je samo nebo i njena misija/ ona je kula stražara/ granica koja se ne prelazi/ opasna i krajnja namera".
Foto Promo
Dakle, njena pozicija sadrži i nešto preteće, svevideće i lukavo, po nužnosti. No, njena borba pre svega, ali i čekanje i bdenje, vidimo iz stihova, razlikuju se od prvog značenja tih reči - zato što se nikada ne završavaju. Ona sama, što naoko deluje paradoksalno, osobena je po odsustvu straha, a ta osobenost proishodi iz bezbroja iskušenja i opasnosti koji vrebaju njene bližnje, ne sme se misliti na strah.
Konačno, kada sagledamo sve te uloge, odlučnost i razboritost, mogli bismo posumnjati u njenu ženstvenost i nežnost, a sumnje otkloniti posmatrajući joj porod, oblikovan svim onim što mu je podarila, kao i buđenjem njenog ženstva u istoimenoj pesmi koja kazuje o njoj kao o arhetipu i stubu sveta:
"Sanjana dozvana/ od gline i mladog klasja/ kaplje kolostruma/ da budeš stub i rodnica/ tvoji su pokret molitveni/ oči ti toplo kestenje/ karlica bremenita njiva/ plećima podupireš svod."
Tvorački princip, plodnost i bremenitost, kao i brojni preobražaji, a konstantno davanje, odlikuju i Zemlju, što nam kazuje sonet o njoj.
U prostor između, koji postoji zahvaljujući tim stubovima, stalo je sve drugo. Taj prostor u "Nesnu" Željke Avrić ispunjen je pretežno tamom. Pod njenim okriljem odvijaju se bdenja. U zbirci ih je trinaest. Gotovo svako od njih je ili obraćanje Višnjem ili ispovest. I dok se čista duša pouzdaje u sigurnog vodiča, koji će joj otvoriti vrata neba, drugi - izgubljeni i sami - što proishodi iz odlika veka u kojem su zatečeni - asociraju nas na Šekspira izgovarajući nedoumice slične hamletovskim:
"Ne znam koji je vek i ko sam u njemu".
Većina drugih bdenja, kao i pesme iz ciklusa znakovitog naslova "Zaspanka", sadrže motive nacionalne istorijske prošlosti, počast precima, sećanje na njihove žrtve, stradanje. U tim i još nekim pesmama sadržanim u zbirci, vidljiva je namera autorke da ukaže na značajne tačke naše nacionalne traume i da pokaže da su one traumatične iz nekoliko razloga: zbog stradanja čitave mladosti jedne zemlje, o čemu kazuju pesme "1300 kaplara" i "Povratak vojnika", kao i zbog izostanka pokajanja i molbe za oprost od strane ustaša, jedinstvenih po najstrašnijim zločinima u istoriji čovečanstva, o čemu kazuju pesme "Kameni cvet", "Rekvijem" i druge.
Pesnički postupak Željke Avrić u zbirci "Nesan" zasniva se na kontrastu. U različitim stihovnim formama dočarano je sve što čini razliku između svetlosti i mraka, dobra i zla, realističnosti našeg sveta i onog drugog, boljeg, sve što kao razlika staje u svet gde princip ženskog u stalnoj budnosti podupire nebo. Ta, prirodna, veza ženskog principa i nesna, baš zato što je takva, obeležila je i zbirke drugih naših, veoma značajnih pesnikinja.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)