MOĆNA PRIČA O OTPORU I BOLU: Sećanja jedne od prvih partizanki i vođa otpora u Aušvicu u filmu Marte Popivode večeras premijerno na Beldoksu
POSLE svetske premijere na 50. Festivalu u Roterdamu i učešću i nagradama na prestižnim festivalima širom sveta, srpsku premijeru u domaćem takmičarskom programu Beldoksa večeras će, u amfiteatru Muzeja Jugoslavije, u 20 časova, imati film Marte Popivode "Pejzaži otpora".
Foto Promo
Reč je o svojevrsnom putovanju kroz sećanja antifašističke borkinje Sonje (97), jedne od prvih partizanki u Srbiji, koja je bila i među vođama pokreta otpora u Aušvicu.
- Sonja koju ćemo upoznati preko ekrana, kao slika i kao telo je krhka starica, u 10. deceniji života. Ona je u isto vreme nežna, staložena i lepa osoba, ali i osoba koja u tom svom telu nosi izuzetnu priču o antifašističkoj borbi i samoorganizaciji, solidarnosti i otporu, kao i bolna iskustva kako je to u ratu izgubiti svoju veliku ljubav, biti lišen slobode i mučen, i kako je to ubiti čoveka - objašnjava, za "Novosti", Marta Popivoda.
Po njenim rečima, taj kontrapunkt koji u filmu postoji između Sonjine živopisne i moćne priče o otporu i njenog krhkog tela danas upućuje nas da obratimo pažnju na stare oko nas, u društvu koje ih je u velikoj meri otpisalo.
- Već od prvog susreta, shvatila sam da je Sonja moćna pripovedačica, da njene priče kreiraju slike u mojoj glavi, kao da čitam filmski scenario. Želela sam da dam prostor tim verbalnim slikama ili scenama sećanja, kako smo ih koscenaristkinja Ana Vujanović i ja kasnije nazvale. Otuda dolazi rediteljski postupak vraćanja na pejzaže gde su se odigrali događaji iz Sonjinih priča i kako oni izgledaju danas. Mislim da nam ti pejzaži, kao svedoci događaja, govore o vremenu koje je proteklo, o telima koja su nekada prošla tim putem zajedno sa Sonjom, o jednoj borbi za bolji svet koja i dalje traje i kojoj se moramo priključiti.
Poslednjih godina, pa i decenija, dodaje Marta, svedoci smo revizionističkih pristupa istoriji i sećanju, kao i brisanja komunizma kao pokretačke snage antifašizma.
- To se dešava u Srbiji, u bivšoj Jugoslaviji i šire u Evropi i dovodi do jačanja radikalno desnih diskursa i fašizacije društva. U javnoj sferi ostalo je jako malo od tekovina za koje su se borili Sonja i njene drugarice i drugovi. Samo društveno uređenje otišlo je u potpuno drugom smeru, u pravcu kompeticije nasuprot solidarnosti, sve radikalnije klasne segregacije i brisanja ideje socijalne pravde. Živimo u neoliberalnom kapitalizmu i individualističkom društvu koje čini da se osećamo sami, kao i da smo sami krivi za sve nevolje koje nas snalaze. Kad kažem "nevolje" mislim na nezaposlenost, nedostojanstven život čak iako radimo, neadekvatnu ili skupu zdravstvenu zaštitu i obrazovanje - objašnjava Popivoda.
Ipak, naglašava Marta, javljaju se neke nove snage, kritički i levičarski diskursi koji nas teraju da se sećamo da je drugačije društvo moguće i da se zapitamo da li ovako želimo da živimo:
- To pitanje imala je i Sonja na početku svoje priče. Ono je fundamentalno jer nas vodi ka politizaciji i borbi.
Inspiracija i opomena
U DRUGOM svetskom ratu Srbija je, naglašava Marta, nesporno bila na pravoj strani, na strani antifašističke borbe.
Foto M. M.
- Činjenica je da su tu borbu vodili prevashodno komunisti i da su posle rata kreirali društvo koje nije bilo savršeno, ali se zasnivalo na principima antifašizma, antiimperijalizma i internacionalizma. To društvo težilo je jednakosti svih ljudi, rodnoj ravnopravnosti i ukidanju klasne segregacije. Ono je iznedrilo neke od najprogresivnijih političkih ideja i projekata 20. veka, kao što su Pokret Nesvrstanih i radničko samoupravljanje. A mi to danas možemo uzeti kao inspiraciju i opomenu!
Preporučujemo
GLUMAC DAO OBEĆANjE: Aleksandar Kojić dobio nagradu za monodramu Radoša Bajića (FOTO)
09. 12. 2025. u 22:10
SUKOB NAM JE PRED VRATIMA Rute upozorava: Mi smo sledeća meta Rusije
RUSIJA bi mogla da bude spremna da upotrebi vojnu silu protiv NATO-a u narednih pet godina, smatra generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
11. 12. 2025. u 15:46 >> 16:40
OSUĐENI ZA UBISTVO STARCA U ZATVORU PADINSKA SKELA: Zrna saosećanja nemaju, izrečene višegodišnje kazne
SREĆKO Stefanović (22), Saša Stanković (22) i Dalibor Petrović (24) oglašeni su danas krivim u Višem sudu u Beogradu za teško ubistvo Stanimira Brajkovića (74) na bezobziran i nasilnički način u zatvoru Padinska Skela početkom februara 2024. godine. Ovom prvostepenom presudom Stefanović je osuđen na 19 godina zatvora, a Stanković i Petrović na po 18 godina.
11. 12. 2025. u 16:22
"STIGLI SRPSKI HULIGANI!" Austrijska policija plaši građane po ulicama Graca zbog navijača Zvezde
Šturm Grac i Crvena zvezda igraju utakmicu u Ligi Evrope, a pred taj meč austrijska policija je uradila nešto nesvakidašnje.
11. 12. 2025. u 16:15
Komentari (1)