NEDOUMICE ANDRIĆEVIH JUNAKA: Ministarka Gojković otvorila ovogodišnji "Beogradski kontrapunkt"

D. B. M.

22. 06. 2021. u 15:29

MEĐUNARODNA konferencija "Beogradski kontrapunkt", koju je danas otvorila ministarka kulture Maja Gojković, posvećena je obeležavanju 60 godina od kada je Ivo Andrić primio Nobelovu nagradu za književnost.

НЕДОУМИЦЕ АНДРИЋЕВИХ ЈУНАКА: Министарка Гојковић отворила овогодишњи Београдски контрапункт

Zavod za proučavanje kulturnog razvitka

Ministarka je ukazala da ova međunarodna konferencija neguje otvoreni dijalog i razmenu mišljenja između istaknutih umetnika i intelektualaca, na najrazličitije teme:

- Naš nobelovac bio je savršeni tumač istorijskih okolnosti, ali i dnevnopolitičke realnosti. Andrić se snažno zalagao na pravo na slobodu svih naroda, samim tim i naroda ovog podneblja. Njegova dela  odišu težnjom za boljim i ravnopravnijim svetom, u kome će nezavisnost naroda i pojedinca biti bezuslovna. Retko ko je na tako lep i senzibilan način opisao mentalitet i karakter ljudi sa ovih prostora. Njegova maestralnost u iznijansiranom slikanju života malog, običnog čoveka u teškim vremenima, zapravo je  umeće pronicanja u najdublje tajne ljudske duše. Gosti petog "Kontrapunkta" će kroz Andrićevo delo uspeti da daju odgovore na mnoga pitanja koja muče savremenog čoveka, a koja su zapravo samo drugi pojavni oblik nedoumica koje su imali Andrićevi junaci.
Učesnici, eminentni gosti iz regiona, osvrnuli su se na činjenicu da je Ivo Andrić u svom govoru povodom dodele Nobelove nagrade za književnost (1961), pre tačno šest decenija, izrazio nadu da će ova nagrada pomoći međunarodnom promovisanju naše književnosti.

Profesor Darko Tanasković, specijalni gost konferencije, istakao je "da ni partikularna ideologija, ni opšta totalna ideologija spasiteljskog i sveobjašnjavajućeg tipa, Adriću nikada nije bila cilj već politika kao rad za opšte dobro među narodima i među državama."

- Andrić je pokazao da su ljudi sa ovih prostora u nimalo jednostavnoj poziciji, odnosno da su već u startu bačeni u turbulentni prostor gde se ukrštaju kulture, religije, politički interesi. Ono što na početku predstavlja blagu opasnost, da se možda u ovakvom jednom primarnom čitanju njegovih dela koje je počelo nakon primanja Nobelove nagrade, može govoriti o petrifikaciji, okamenjivanju tih imagoloških obrazaca - rekla je makedonska književnica Elizabeta Šeleva.

Akademik Miro Vuksanović rekao je "da Andrić pre Drugog svetskog rata nije prihvatio da bude zastupljen u antologiji hrvatske proze, kao i da je zbirku pripovedaka koja je objavljena u Zagrebu, u kojoj su kroatizovani njegovi izrazi, sa velikom ljutnjom i besom poništio i bio spreman na sudove i rasprave".

Zoran Milutinović, profesor južnoslovenskih književnosti na Univerzitetskom koledžu u Londonu zaključio je "da je Andrić bio neka vrsta antropološkog pesimiste, da je bio skloniji ideji da se stvari neće bitno promeniti na bolje, ne da će postajati gore, nego da će uvek i u svim vremenima u različitim oblicima postojati iste sile pod kojima mi i danas živimo i pod kojima su ljudi oduvek živeli".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

EKSKLUZIVNO: Pogledajte šta policija radi u kući Dankine majke (VIDEO)